Filozofija, čovjek i priroda
Filozofija kao ljubav prema mudrosti vodi čovjeka prema upoznavanju i razumijevanju prirodnih zakona, prema upoznavanju samoga sebe, što mu je potrebno da bi pronašao svoje mjesto u prirodi i inteligentno sudjelovao u njoj.
Antoine de Saint-Exupéry – Zemlja ljudi
Osim mnogima poznatog "Malog princa" i druga književna djela Antoinea de Saint-Exupéryja prenose njegovo životno iskustvo tragaoca za smislom postojanja, istinom i humanim vrijednostima. Zemlja ljudi inspirira nas razmišljanjima o prijateljstvu, ulozi čovjeka i odgovornosti.
Filozofija – velika učiteljica
Filozofija je velika učiteljica jer nam daje odgovore na temeljna životna pitanja koja si čovjek oduvijek postavlja. Filozofska učenja formiraju i transformiraju, a ne samo informiraju, pružajući nam osjećaj sigurnosti i slobode.
Nova Akropola – 50 godina filozofije širom svijeta
Nova Akropola je nastala prije 50 godina da bi filozofiji dala novu životnu snagu – shvaćanje filozofije kao vječne potrage za korijenom stvari, za odgovorom na pitanje zašto, na ona pitanja koja mi kao ljudska bića stalno sebi postavljamo i pokušavamo na njih odgovoriti. Filozofija nikad nije bila čisto teoretsko znanje; ona je oduvijek odražavala različite aspekte života.
Platon i Akademija
Platonova Akademija je bila prva škola filozofije u kojoj su se osim filozofije proučavale matematika, geometrija, astronomija, govorništvo, muzika, logika, gramatika i mnoga druga znanja. Tijekom više od 900 godina postojanja Akademija je njegovala ideal vladavine uma i vrline kako u životu pojedinca tako i u životu države.
Platon – Gozba ili o ljubavi
U djelu Gozba u formi dijaloga Platon iznosi ideje o ljubavi i ljepoti povezane s dobrotom i mudrošću, otkriva nam duboki smisao klasične grčke etike i upoznaje nas s temeljnim principima helenske estetike. Kao takva, Gozba je imala neizmjeran utjecaj na brojne kasnije mislioce i stvaraoce, a posebno je obilježila razdoblje renesanse.
Filozofi i sofisti
Javni, politički i moralni sukob filozofa i sofista, pod drugačijim nazivima, ali u gotovo nepromijenjenim okolnostima, ponavlja se tijekom povijesti. S jedne strane postojali su sofisti kojima je znanje služilo samo uvjeravanju, a s druge strane postojali su filozofi koji su djelovali prema vlastitoj savjesti i uvjerenju te budili u drugima uspavane vrline kako bi ih učinili boljima.
Ahimsa – ideja nenasilja
Mahatma Gandhi se u svom intenzivnom životu nadahnjivao s dvije velike ideje: idejom nenasilja i idejom istine. Za njega je nenasilje prirodno ljudsko stanje, dok nasilnim ponašanjem čovjek gubi svoj humani položaj. Nenasilje se postiže ovladavanjem našim animalnim impulsima na čemu je Gandhi radio cijeli život.
Albert Veliki
Srednji vijek se smatra mračnim dobom uskih svjetonazora, no to doba osvjetljava niz velikih mislilaca koji obnavljaju zaboravljena znanja i na taj način otvaraju put novom dobu. Jedan od njih je njemački dominikanac Albert Veliki, slavan na polju prirodnih znanosti, filozofije i teologije, kao i poznavatelj alkemijskog umijeća.
Herman Dalmatin – graditelj mostova između Istoka i Zapada
Srednjovjekovna Europa ponovno upoznaje antička znanja zahvaljujući arapskim prijevodima, a jedan od najcjenjenijih prevoditelja tog vremena bio je i naš Herman Dalmatin. Izvrstan poznavatelj materije koju prevodi, kao i arapskog i latinskog jezika, uvršten je u red pionira koji su utirali put renesansi.
Jose Ortega y Gasset – Pobuna masa
Jose Ortega y Gasset, najpoznatiji španjolski filozof XX. stoljeća, u svojoj knjizi Pobuna masa opisuje novu psihološku i sociološku kategoriju čovjeka na svjetskoj pozornici – pojavu čovjeka-mase.
Aristotel i Aleksandar Veliki
Aleksandar Makedonski jedan je od najvećih vojskovođa svih vremena, a Aristotel, njegov učitelj, jedan je od najvećih filozofa. Iako su o svakome od njih napisane mnoge knjige, malo njih govori o njihovom međusobnom odnosu.