Boetije – Utjeha filozofije

Manlije Anicije Severin Boetije, posljednji veliki filozof antike, svojom će Utjehom filozofije omogućiti da makar dio antičke učenosti bude prenijet u stoljeća srednjeg vijeka. Zahvaljujući ovom djelu, Zapad je upoznao Platonovu, Aristotelovu i općenito antičku filozofsku misao.

Humanizam renesanse

Renesansa nije povratak u prošlost, ona je povratak antičkim vrijednostima. Ona je izvor humanističke misli. Čovjek renesanse je čovjek tradicije, nasljednik duhovne baštine koji ponovno objedinjuje različite pravce misli.

Filozofi i sofisti

Javni, politički i moralni sukob filozofa i sofista, pod drugačijim nazivima, ali u gotovo nepromijenjenim okolnostima, ponavlja se tijekom povijesti. S jedne strane postojali su sofisti kojima je znanje služilo samo uvjeravanju, a s druge strane postojali su filozofi koji su djelovali prema vlastitoj savjesti i uvjerenju te budili u drugima uspavane vrline kako bi ih učinili boljima.

Filozofija naroda Nahuatl

Astečki kodeksi i njihova usmena predaja pokazuju da su Azteci posjedovali filozofiju prožetu poezijom i misticizmom. Za njih se svi ljudski putevi nalaze pod zaštitom Huitzilopochtlija, božanstva koje su prikazivali u obliku kolibrića.

Čovjek i smrt

Fenomen smrti i smrtnosti ljudskog tijela uvelike je obilježio svjetonazore gotovo svih drevnih i modernih društava; niti jedna kultura, niti jedna religija i niti jedno promišljanje o čovjeku nije ravnodušno pred ovim problemom. Odnos prema smrti u velikoj mjeri određuje i odnos prema životu, kao i prema naravi ljudskog bića u cjelini.

Miyamoto Musashi

Čuveni samuraj Miyamoto Musashi bio je veliki mačevalac, ali je ma­n­je poznato da je bio i izvrstan kipar, kaligraf i vrhunski slikar. Takva svestranost ne čudi jer istinski samuraj je, osim ratničke, nastojao izraziti i svoju umjetničku stranu.

Zen – umijeće življenja

Svi pokušaji racionalnog određivanja zena ne daju nikakvu konačnu definiciju. To je zato što se zen ne prenosi riječima, već izravno, s učitelja na učenika, a temeljno je važno osobno proživljeno iskustvo. Sve što učitelj može učiniti jest ukazati na put, a ostatak mora prepustiti učenikovom osobnom iskustvu.

Jacob Boehme

Jacob Boehme, njemački mistik i filozof, premda formalno neobrazovan, kroz niz vizija stječe sposobnost da očima duše vidi u dubinu stvari. Otuda je i poteklo čitavo njegovo učenje. U svojim djelima Boehme iznosi mistični i metafizički sustav u kojem razrađuje svoje viđenje Boga, čovjeka i prirode.

Immanuel Kant

Immanuel Kant, filozof prosvjetiteljstva i jedan od najutjecajnijih filozofa uopće, svoju filozofiju naziva kriticizmom jer se kritički osvrće na spoznajnu moć uma. U svojim djelima daje odgovore na tri osnovna pitanja: Što mogu znati? Što trebam činiti? Čemu se mogu nadati?

Ahimsa – ideja nenasilja

Mahatma Gandhi se u svom intenzivnom životu nadahnjivao s dvije velike ideje: idejom nenasilja i idejom istine. Za njega je nenasilje prirodno ljudsko stanje, dok nasilnim ponašanjem čovjek gubi svoj humani položaj. Nenasilje se postiže ovladavanjem našim animalnim impulsima na čemu je Gandhi radio cijeli život.

Albert Veliki

Srednji vijek se smatra mračnim dobom uskih svjetonazora, no to doba osvje­tljava niz velikih mislilaca koji obnavljaju zaboravljena znanja i na taj način otva­raju put novom dobu. Jedan od njih je njemački dominikanac Albert Veliki, slavan na polju prirodnih znanosti, filozofije i teologije, kao i poznavatelj alkemij­skog umijeća.

Herman Dalmatin – graditelj mostova između Istoka i Zapada

Srednjovjekovna Europa ponovno upoznaje antička znanja zahvaljujući arapskim prijevodima, a jedan od najcjenjenijih prevoditelja tog vremena bio je i naš Herman Dalmatin. Izvrstan poznavatelj materije koju prevodi, kao i arapskog i latinskog jezika, uvršten je u red pionira koji su utirali put renesansi.