Platon i Akademija

Platonova Akademija je bila prva škola filozofije u kojoj su se osim filozofije proučavale matematika, geometrija, astronomija, govorništvo, muzika, logika, gramatika i mnoga druga znanja. Tijekom više od 900 godina postojanja Akademija je njegovala ideal vladavine uma i vrline kako u životu pojedinca tako i u životu države.

Platon – Gozba ili o ljubavi

U djelu Gozba u formi dijaloga Platon iznosi ideje o ljubavi i ljepoti povezane s dobrotom i mudrošću, otkriva nam duboki smisao klasične grčke etike i upoznaje nas s temeljnim principima helenske estetike. Kao takva, Gozba je imala neizmjeran utjecaj na brojne kasnije mislioce i stvaraoce, a posebno je obilježila razdoblje renesanse.

Pitanja kralja Milinde

Menandar I. Soter, u indijskim izvorima poznat kao Milinda, bio je kralj Grčko-indijskog kraljevstva. Iz njegovih rasprava s budističkim mudracem Nagasenom kasnije je nastalo djelo Pitanja kralja Milinde ili Milindapanha.

Boetije – Utjeha filozofije

Manlije Anicije Severin Boetije, posljednji veliki filozof antike, svojom će Utjehom filozofije omogućiti da makar dio antičke učenosti bude prenijet u stoljeća srednjeg vijeka. Zahvaljujući ovom djelu, Zapad je upoznao Platonovu, Aristotelovu i općenito antičku filozofsku misao.

Humanizam renesanse

Renesansa nije povratak u prošlost, ona je povratak antičkim vrijednostima. Ona je izvor humanističke misli. Čovjek renesanse je čovjek tradicije, nasljednik duhovne baštine koji ponovno objedinjuje različite pravce misli.

Filozofi i sofisti

Javni, politički i moralni sukob filozofa i sofista, pod drugačijim nazivima, ali u gotovo nepromijenjenim okolnostima, ponavlja se tijekom povijesti. S jedne strane postojali su sofisti kojima je znanje služilo samo uvjeravanju, a s druge strane postojali su filozofi koji su djelovali prema vlastitoj savjesti i uvjerenju te budili u drugima uspavane vrline kako bi ih učinili boljima.

Filozofija naroda Nahuatl

Astečki kodeksi i njihova usmena predaja pokazuju da su Azteci posjedovali filozofiju prožetu poezijom i misticizmom. Za njih se svi ljudski putevi nalaze pod zaštitom Huitzilopochtlija, božanstva koje su prikazivali u obliku kolibrića.

Čovjek i smrt

Fenomen smrti i smrtnosti ljudskog tijela uvelike je obilježio svjetonazore gotovo svih drevnih i modernih društava; niti jedna kultura, niti jedna religija i niti jedno promišljanje o čovjeku nije ravnodušno pred ovim problemom. Odnos prema smrti u velikoj mjeri određuje i odnos prema životu, kao i prema naravi ljudskog bića u cjelini.

Miyamoto Musashi

Čuveni samuraj Miyamoto Musashi bio je veliki mačevalac, ali je ma­n­je poznato da je bio i izvrstan kipar, kaligraf i vrhunski slikar. Takva svestranost ne čudi jer istinski samuraj je, osim ratničke, nastojao izraziti i svoju umjetničku stranu.

Zen – umijeće življenja

Svi pokušaji racionalnog određivanja zena ne daju nikakvu konačnu definiciju. To je zato što se zen ne prenosi riječima, već izravno, s učitelja na učenika, a temeljno je važno osobno proživljeno iskustvo. Sve što učitelj može učiniti jest ukazati na put, a ostatak mora prepustiti učenikovom osobnom iskustvu.

Jacob Boehme

Jacob Boehme, njemački mistik i filozof, premda formalno neobrazovan, kroz niz vizija stječe sposobnost da očima duše vidi u dubinu stvari. Otuda je i poteklo čitavo njegovo učenje. U svojim djelima Boehme iznosi mistični i metafizički sustav u kojem razrađuje svoje viđenje Boga, čovjeka i prirode.

Immanuel Kant

Immanuel Kant, filozof prosvjetiteljstva i jedan od najutjecajnijih filozofa uopće, svoju filozofiju naziva kriticizmom jer se kritički osvrće na spoznajnu moć uma. U svojim djelima daje odgovore na tri osnovna pitanja: Što mogu znati? Što trebam činiti? Čemu se mogu nadati?