Francis Bacon – O učenju

Čitanje i učenje ne smiju biti sami sebi svrhom, naučeno i pročitano potrebno je i primijeniti jer učenje se usavršava iskustvom. U ovom eseju Bacon upozorava čitatelja da pazi što i zašto čita jer bi neke knjige trebalo samo okusiti, druge progutati, a tek rijetke sažvakati i probaviti.

Izokratova retorička škola

Sokratov suvremenik i sugrađanin Izokrat bio je najbolji antički učitelj retorike. Njegova je škola imala uporište ne samo u teoriji retorike, nego i u praktičnoj primjeni filozofije. Smatrao je da filozofija služi boljem razumijevanju etičkih i političkih problema, a retorika jasnijem i uvjerljivijem izražavanju mišljenja. Na obrazovnom modelu njegovih retoričkih škola temeljio se europski obrazovni sustav sve do XVIII. stoljeća.

Ciceron – O govorniku

U povijesti je puno primjera dobrih govornika koji su nadahnjivali ljude oko sebe, ali nažalost i onih koji su zloupotrebljavali govorničko umijeće. Najveći rimski govornik Marko Tulije Ciceron u djelu O govorniku podučava da je retorika umijeće koje se može naučiti, ali je prazna forma ako govornikove riječi ne slijede njegove misli i djela.

Jednostavnost filozofije

Filozofske teorije i rasprave nisu isto što i filozofija. Filozofija kao ljubav i most prema mudrosti podrazumijeva način života koji vodi usvajanju životnih principa, razumijevanju zajedničke biti stvari te dubokom uvjerenju u smisao svega što je stvoreno.

Spartansko učenje o strahu

U Sparti ustrojenoj prema nepisanim Likurgovim zakonima sve je bilo podređeno opstanku i boljitku države. Iz toga se razvilo ratno učenje i učenje o strahu koje je služilo pobjeđivanju slabosti, jačanju vrline i očuvanju časti, po čemu ih danas i pamtimo.

Filozofija, čovjek i priroda

Filozofija kao ljubav prema mudrosti vodi čovjeka prema upoznavanju i razumijevanju prirodnih zakona, prema upoznavanju samoga sebe, što mu je potrebno da bi pronašao svoje mjesto u prirodi i inteligentno sudjelovao u njoj.

Antoine de Saint-Exupéry – Zemlja ljudi

Osim mnogima poznatog "Malog princa" i druga književna djela Antoinea de Saint-Exupéryja prenose njegovo životno iskustvo tragaoca za smislom postojanja, istinom i humanim vrijednostima. Zemlja ljudi inspirira nas razmišljanjima o prijateljstvu, ulozi čovjeka i odgovornosti.

Gnostici – I. dio

Gnosticizam je eklektičko učenje koje objedinjuje najbolje elemente iz različitih filozofskih, religijskih i mističkih sustava staroga svijeta. Ključna riječ gnosticizma je gnosis – znanje. To znanje, točnije spoznaja, potječe od mističnog uvida pomoću kojeg razotkrivamo svoj pravi identitet, odnosno otkrivamo Boga u sebi.

Epiktet – slobodni rob

Iako rođen kao rob, stoički filozof Epiktet smatrao se slobodnim jer je za njega sloboda nutarnje stanje koje omogućuje dostojanstven život. Uglavnom je podučavao kroz razgovore. Njegova je škola stekla velik ugled u helenskom svijetu, a učenici su mu bili čak i carevi Marko Aurelije i Hadrijan.

Gnostici – II. dio

Prema gnostičkoj kozmološkoj doktrini najviše božanstvo je bez početka i bez kraja, nespoznatljivo, neopisivo i neizrecivo, a sve ostalo proizlazi iz njega. Čovjek ima mogućnost da vlastitim naporima postane jedno s tim božanskim bićem, ali ne iskupljenjem nego buđenjem duše zatočene u tijelu.

Konfucije – veliki učitelj Kine

Veliki kineski učitelj Konfucije nastojao je na etičkom usavršavanju čovjeka i uspostavi državnog poretka utemeljenog na etici. Konfucijevo učenje sakupili su njegovi učenici u djelu Lun Yu, koje je postalo glavno štivo konfucijanizma i svojevrstan priručnik za ispravno ponašanje.

Lav Nikolajevič Tolstoj

Tolstoj je umjetnik i filozof koji kroz književnost izražava svoju misao. Uvijek u potrazi za istinom, kaže: "Junak moje pripovijesti, koga ljubim sa svim silama duše, koga sam nastojao u svoj njegovoj ljepoti prikazati i koji je uvijek krasan u prošlosti, u sadašnjosti i budućnosti, jest – istina."