U prirodi su ove najstarije vrste paučnjaka korisne životinje koje održavaju prirodnu ravnotežu hraneći se kukcima, stonogama i paucima. Aktivne su uvijek noću; često žive u vrlo ekstremnim uvjetima, mogu dugo gladovati, u pojedinim slučajevima i do godinu dana, i podnositi vrlo velike temperaturne razlike. Nije u potpunosti poznato zašto, ali štipavci pod UV zrakama postaju fosforescentni. Dvije tisuće poznatih vrsta živi od tropskog pojasa do vrhunaca Anda i Himalaja i vrlo se razlikuju po snazi otrova koji se koristi i u medicinske svrhe. Talijanski, karpatski i germanski štipavci, te oni iz naših krajeva uzrokuju tek lakše otekline, dok je snaga neurotoksina pojedinih sjevernoameričkih polupustinjskih vrsta jednaka snazi otrova kobre. Najveća zabilježena živuća vrsta dugačka je do 18 cm, što je zanemariva veličina naspram one fosilnih vrsta od 86 cm! Ženka škorpiona je nježna majka koja na leđima nosi potomstvo sve dok se ne osamostali. Od specifičnosti, spomenimo vrste škorpiona koje žive u kolonijama ispod zemlje, dijeleći dom i hranu, te australijskog pustinjskog škorpiona Urodacusa koji kopa spiralnu nastambu duboku do dva metra koja ga štiti od vrućina.
U grčkoj predaji škorpion je Artemidin osvetnik. Nakon što ju je povrijedio Orion, Artemida pošalje škorpiona da ga ubode u petu, a za nagradu biva pretvoren u zviježđe. Škorpion je osmi znak zodijaka (23. X. – 21. XI.) koji zauzima sredinu jesenskog tromjesečja. Tim dijelom neba koji je simbol preobrazbe, smrti materijalnog i prolaznog, čvrstoće i borbe, upravljaju Mars i Pluton, tajnovite i neumoljive sile sjena i podzemne tame.
Autor: Ivančica Krivdić[/fusion_builder_column][/fusion_builder_row][/fusion_builder_container]
