Putujući Egiptom uz obalu Nila, nekih četrdesetak kilometara sjeverno od Asuana, naići ćemo na Kawm Umbū, u prijevodu s arapskog Brdo Umba, suvremeni grad od sedamdesetak tisuća stanovnika, a uz njega, na istočnoj obali, na drevni hram Kom Ombo. Antičko ime ovog hrama bilo je Ombos, a staroegipatsko Nbi ili Nubi, Grad zlata. Poznato nam je da je bio posvećen božanstvima Sobeku-Ra i Horusu Starijem, a posebnim u odnosu na ostale egipatske hramove čini ga simetrija lijeve i desne strane s obzirom na uzdužnu os.
Iako se najčešće pripisuje Ptolemejevićima, koji su ovaj hram na drevnim trgovačkim putovima od Nubije prema sjeveru obnovili i nakon dugog razdoblja mirovanja ponovno stavili u funkciju, on je mnogo stariji i puno je puta bio napušten, prekriven pijeskom i ponovno podignut. Tako, primjerice, Ptolemej VI. Filometor u II. st. pr.Kr. na ruševinama hrama iz XVIII. dinastije samo obnavlja i nadograđuje stariji Kom Ombo, da bi ga francuski arheolog Jacques de Morgan 1893. godine ponovno “otkrio” i očistio od naslaga pijeska.
Hram je tisućljećima trpio oštećenja od erozije tla uslijed nadiranja Nila, čestih potresa kao i zbog korištenja kamenih blokova za gradnju drugih građevina u okolici. Dio reljefa uklonili su i Kopti koji su hram u prošlosti koristili kao crkvu.
Osnovna građa hramskog kompleksa
Kom Ombo je uzdužnom osi podijeljen na dva jednaka dijela. Lijeva strana hrama posvećena je Horusu Starijem ili Haroerisu, a desna Sobeku-Ra. Podzemni tuneli i prostorije spajaju hram u jednu cjelinu.
Iz satelitske slike vidljivo je da je čitav hramski kompleks nekada okruživao zid od pečene opeke dijeleći sveti od profanog prostora. Od ovog zida do Nila vodio je put. Glavni ulaz u hramski kompleks danas je razrušen, a iza mjesta gdje se nalazio ostaci su otvorenog dvorišta s trijemom iz rimskog razdoblja sa šesnaest oslikanih stupova, po osam sa svake strane glavne osi. U sredini dvorišta, u točki kroz koju prolazi glavna os, nalazi se i danas očuvana baza granitnog postolja na koju je tijekom procesije bila postavljana sveta barka. Pet stupova u obliku lotosa i zid s dva paralelna ulaza dijele unutrašnje dvorište od prve hipostilne dvorane. Orijentirani su prema ulazima u svetišta Horusa Starijeg i Sobeka-Ra u donjem dijelu hramskog kompleksa.
Slijedi prva ili vanjska hipostilna dvorana čija dva središnja stupa leže na osi i dijele prostor na dva dijela koja su također usmjerena prema unutrašnjim svetištima. U njoj je sačuvan značajan dio stropa ukrašen supovima raširenih krila i astronomskim prikazima.
Dva zasebna ulaza vode do druge unutrašnje hipostilne dvorane, a preko “Dvorane žrtvenih darova”, u koju su pristup imali samo svećenici, i još dvije manje, danas razrušene prostorije koje su služile za pohranu svetih tekstova i predmeta korištenih tijekom svetkovina, dolazimo do srca hramskog kompleksa – paralelnih svetišta Sobeka-Ra i Horusa Starijeg, s pripadajućim odajama s obje strane središnje osi. Između svetišta nalazio se natkriven prostor u kojem je tijekom pojedinih ceremonija boravio svećenik i kroz nišu u lažnim vratima izgovarao proročanstva. U ovaj se prostor ulazilo iz podzemne kripte.
Od vanjskog dvorišta i prve hipostilne dvorane nastavljaju se veličanstveni zidovi koji okružuju čitav hram tvoreći vanjski i unutrašnji hodnik. Između vanjskog hodnika i zida koji okružuje čitav kompleks nalaze se ostaci svetog, okruglog, danas presušenog vrela s nilometrom, kao i svetište božice Hathor s ostacima mumificiranih krokodila i njihovih glinenih lijesova iskopanih na životinjskom groblju nedaleko od hrama. U blizini vrela nalazio se mali bazen za svete krokodile, a u sjeverozapadni dio hramskog kompleksa smješteni su ostaci “Kuće rođenja” Ptolomeja VII. koja je stradala tijekom XIX. stoljeća pri nadiranju Nila.
Zemaljski i nebeski Kom Ombo
U skladu s drevnom egipatskom težnjom da se zemaljsko harmonično ujedini s nebeskim i tako duši otvore vrata vječnog i transcendentnog, i hramski kompleks u Kom Ombu je preslika jednog dijela neba. Njegova uzdužna os je orijentirana u smjeru sjeveroistok-jugozapad, a kada se preklope geografska karta i karta neba, uviđamo da se svetište Sobeka-Ra preklapa s položajem zviježđa Krokodila. Svetište Horusa Starijeg ukazuje na Sunce u zenitu tijekom ljetnog solsticija i to, sukladno novijim astronomskim proračunima, oko osam tisuća godina prije Krista što mu daje nevjerojatnu preddinastijsku starost. Ove teorije o velikoj starosti Kom Omba potvrđuju i hramski reljefi koji prikazuju egipatska božanstva na način kako su opisivana u najstarijim Tekstovima piramida, a koja će u kasnijim razdobljima egipatske povijesti poprimati znatno drugačije teološke karakteristike.
Sekhmet, božica sudbine i zadovoljene pravde.
Prikaz liječnika koji sjedi i drži štap ili žezlo uas u značenju „veliki mir“. Pored njega su ispisane recepture za različite medicinske pripravke, a sa strane je prikazan kirurški pribor. U nekima možemo prepoznati sličnost i s današnjim instrumentima.
Faraon između Horusa i Thota. Prikaz poznat i pod nazivom Inicijacija.
Ploča smještena na ulazu u hram s prikazom Horusa Starijeg i Sobeka-Ra.
Reljefni prikazi
Hramski reljefi Kom Omba sadrže prikaze iz života bogova i faraona, tekstove kalendara i opise svetih tradicionalnih znanosti. Na samom ulazu nalazi se ploča s božanstvima kojima su svetišta hrama posvećena: Horusu Starijem i Sobeku-Ra. U čitavom hramu ova dva boga i njihove nebeske obitelji dijele istu moć, svaki sa svoje strane središnje osi. Desna strana je posvećena Sobeku, njegovoj nebeskoj supruzi Hathor i sinu Khonsuu-Hor. Lijeva strana posvećena je Haroerisu, “Dobrom Iscjelitelju” ili Nebeskoj ptici Horusu Starijem. Kao njegov ženski aspekt prikazana je Ta-Sent-Nofret, “Dobra Sestra”, također oblik božice Hathor, i nebeski im sin Pa-Neb-Taui, “Gospodar Obje Zemlje”. Sobekov znak moći je palica u obliku glave lava, a Haroerisov čudesan nož s ljudskim nogama.
Sobek je u najstarijem egipatskom simbolizmu prvo božanstvo koje se pojavljuje iz voda kaosa, Nuna, kako bi stvarao svijet. Zbog te je svoje kreacijske uloge bio povezan sa Suncem i smatran glasnikom boga Amona-Ra, Duha Sunca, zbog čega i sam dobiva naslov Sobek-Ra. U kozmičkom svijetu Sobek-Ra ispravlja počinjeno zlo i iscjeljuje od bolesti. Prikazivan je u obličju krokodila ili antropomorfnog lika s krokodilskom glavom i sunčevim diskom, dok u ulozi zaštitnika faraona na glavi ima kraljevski ureus. U jednom od svojih aspekata Sobek se poistovjećuje sa Sethom, Horusovim bratom blizancem koji se u mitu o Ozirisu na kraju preobražava u krokodila. Mit o Ozirisu je priča o umiranju, pročišćenju i uskrsnuću ispričana simboličnim alkemijskim jezikom na egipatski način u kojoj, kroz prikaz vječne borbe snaga polariteta u prirodi, Seth komada Ozirisovo tijelo i razbacuje ga po čitavom univerzumu. Ražalošćena Ozirisova djevičanska supruga i sestra Izida, dotaknuta krilom sunčeve Nebeske ptice, Horusa Starijeg, zanese na čudotvoran način i rađa Horusa Mlađeg koji joj pomaže da ponovno prikupi razasute dijelove Ozirisovog tijela. U mitu, oni uspijevaju u svom naumu i nakon tri dana Oziris uskrsava u svoje novo nebesko boravište, zviježđe Orion.
Haroeris ili Horus Stariji je također jedno od najstarijih solarnih egipatskih božanstava koje od XVIII. dinastije nosi naslov Otac Bogova. Bio je prikazivan kao krilati sunčev disk dok je Horus Mlađi predstavljao samo Sunce koje se svakog jutra rađa iz voda nošeno na cvijetu lotosa. U kasnijem razdoblju njihova se simbolička značenja stapaju u jednog boga Horusa.
Sljedeći sugestivan reljef pronađen je samo u hramu Philae i u Kom Ombu. Obično ga se smješta u rimsko razdoblje i navodi kao reljef Ptolemeja Neosa Dioniza u trenutku pročišćenja koje obavljaju Thot i Horus. Međutim, u starijim se tekstovima ova slika naziva “prikazom inicijacije”, a opisuje scenu u kojoj ova dva boga izlijevaju na glavu kandidata vodu rođenja i vodu života. Vodene struje se križaju i stvaraju prevjes od ključeva života ili ankhova.
Na unutrašnjem zidu iste vanjske hipostilne dvorane prikazuje se krunidba Neosa Dioniza kojoj prisustvuju Horus Stariji i Sobek-Ra, te božice sjevera i juga Wađet i Nekhbet, dok na sljedećem prikazu u istoj dvorani faraon daruje žrtvene prinose božici lavlje glave Sekhmet, božici sudbine i zadovoljene pravde.
Reljefi Kom Omba poznati su i po popisima svetkovina. Na jednom od njih navodi se: … Popis svečanosti po slijedu događanja… i svi njihovi obredi…: 1. Akhet, dan prvi: Pojavljivanje Horusa, Gospodara Omba,… Sobeka, Gospodara Omba, Ta-Sent-Nofret, Hathor, Gospodara Dvije Zemlje i Mina. Pojavljivanje Mina na svaki mladi mjesec… počivanje u Kući rođenja… 2. Akhet, dan deveti: javno pojavljivanje Horusa u hramu Omba… 3. Akhet, dan 23.: svetkovina posvećena Khonsuu …
Putovanje po hramskom kompleksu Kom Omba završavamo jednim zanimljivim reljefom. To je reljef na zidu koji okružuje hram i na kojem su prikazane liječničke recepture i medicinski instrumenti: skalpeli, pincete, bočice, škare, vage, kuke, birete i razna druga oprema. Zanimljiv je i prikaz instrumenta u kojem mnogi prepoznaju preteču današnjeg stetoskopa. Ovo važno liječničko pomagalo izumio je Francuz René Laennec u XIX. stoljeću. S lijeve strane instrumenata nalazi se prikaz rimskog cara Marka Aurelija kako prinosi pektoral božici Ta-Sent-Nofret.
Iako ruševan i mnogo puta prepravljan, drevni Kom Ombo još uvijek prenosi zlatan odsjaj svjetlosti svoja dva gospodara, sunčevih bogova Sobeka-Ra i Horusa Starijeg. On je, još uvijek, Grad zlata.
Autori: Andrea Cerić Šarić i Ivančica Krivdić[/fusion_builder_column][/fusion_builder_row][/fusion_builder_container]
