Tim arheologa, povjesničara i stručnjaka započeo je u lipnju 2009. godine treće po redu organizirano iskapanje terakotnih vojnika u sjeverozapadnoj kineskoj pokrajini Shaanxi, u gradu Xi’anu, na lokaciji Lin Tong.

Ova je lokacija 1974. godine postala jednim od najzanimljivijih svjetskih arheoloških nalazišta, često nazivana “Osmo svjetsko čudo”. Kopajući bunar za vodu, seljaci su naišli na terakotne vojnike u prirodnoj veličini i svijetom se proširio glas o zapanjujućem otkriću mauzoleja prvog kineskog cara, Ch’in Shih Huang Tija (259. – 210. g. pr.Kr.).
Prvo istraživanje započeto 1978. godine urodilo je senzacionalnim nalazima: na dubini od pet do sedam metara pronađena je cijela vojska tera­kotnih vojnika u prirodnoj veličini. Istraživanje je potrajalo šest godina i iskopano je 1087 vojnika od, procje­njuje se, njih osam tisuća. Drugo istraživanje pokrenuto 1985. godine prekinuto je nakon godinu dana iz tehničkih razloga.

ZANIMLJIVOST_BrdoIskapanja započeta u lipnju 2009. trajat će pet godina i trebala bi istražiti površinu od dvije tisuće kvadratnih metara. Već prvog dana iskopane su dvije kočije koje vuku po četiri konja. Pronađena je figura časnika koji leži na trbuhu te figure strijelaca, pješaka i vozača kočija – svi obojani jarkim bojama. Odmah su pomno prekriveni zaštitnim materijalom jer se boja u dodiru sa zrakom brzo razgrađuje ostavljajući tek sivu boju gline. Arheolozi inače smatraju da su svi voj­nici bili obojani živim bojama, već prema rodovima, ali su one s vremenom izblijedile. Arheolozi su također otkrili da su neki vojnici bili izloženi vatri, ali još se pouzdano ne zna zašto je dio mauzoleja gorio.

Osim vojnika, konja i vojne opreme, otkopani su i terakotni glazbenici i akrobati te nevjerojatno realistično izrađene brončane ptice, što sve ostavlja dojam da je ovaj podzemni svijet oponašao stvarni dvorski život za vrijeme dinastije Ch’in.

Dio lokacije istražene 1979. godine otvoren je za javnost i svake godine privlači milijune posjetitelja, a od 1987. godine ovo je arheološko nalazište zbog velikog značaja i važnosti stavljeno pod UNESCO-vu zaštitu svjet­ske kulturne baštine.

No, na udaljenosti manjoj od kilometra od muzeja, pod šumovitim piramidalnim humkom okruženim obrađenim poljima, leži careva grobnica. Grob je hermetički zatvoren prostor veličine nogometnog igrališta i još uvijek je netaknut iz poštovanja prema mjestu carskog vječnog počivališta te brige oko konzervacije onoga što bi se moglo otkopati. Prema zapisu iz vremena nakon careve smrti, grob sadrži mnoga čudesa, a jedno od njih su i prikazi rijeka Yangtze i Hoangho, samo što njihovim koritima ne teče voda nego živa. Analiza tla oko grobnice zaista je otkrila visoke razine žive.

Čini se da odgovori vezani uz grobnicu neće tako brzo izaći na svjetlo dana. Sanjam da znanost jednog dana toliko uznapreduje da možemo reći što se nalazi unutra bez da uznemiravamo cara, koji tu počiva dvije tisuće godina, kaže Wu Yongqi, direktor Muzeja terakotne vojske. Mislim da ne posjedujemo znanstvene tehnike za očuvanje onoga što bismo pronašli u podzemnoj palači…. Za sve Kineze, on je naš predak, i zbog onoga što je on učinio za Kinu mi ne možemo otvoriti njegov grob samo zato što arheolozi ili oni koji se bave tu­rizmom žele znati što je tamo zakopano.

Autor: Marta Mihičić