Heron iz Aleksandrije

Jedan od najznačajnijih znanstvenika prvog stoljeća naše ere. Bavio se matematikom i praktičnom primjenom znanja na području mehanike. Pretpostavlja se da je bio učitelj prirodnih znanosti u Aleksandriji. Na to ukazuju njegovi opsežni radovi napisani u obli­ku udžbenika. Spominju ga i na njega se pozivaju i drugi poznati znanstvenici.

Veliki broj njegovih radova preživio je, iako je autorstvo nekih upitno. Najpoznatiji radovi su mu:

Dioptra u kojoj opisuje teodolite i druge sprave za izmjeru zemljišta. Ovo njegovo djelo je toliko značajno da ga se s pravom može smatrati ocem geodetske znanosti, a njegova dioptra je nasavršeniji geodetski instrument starog vijeka. U jednom poglavlju astronomskim metodama, odnosno, utvrđivanjem ra­zlike mjesnog vremena mjerenog pomoću mjesečevih pomrčina, utvrđuje udaljenost između Aleksandrije i Rima.

Pneumatika (Nauka o stlačenom zraku) u kojoj u dvije knjige opisuje mehaničke sprave koje rade na zrak, paru ili tlak vode. Tu spadaju automatizirano kazalište lutaka koje samostalno funkcionira oko dvadeset minuta. Smatra se i pretečom parnog stroja odnosno parne turbine. U stvari to je kugla u koju ulazi vodena para pod tlakom i kroz sapnice izlazi van te tako okreće kuglu. Vodena para se dobiva iz kotla koji je ispod kugle. U Heronovo doba ovakva primjena vodene pare ostala je nezapažena, a kasnije i zaboravljena, no 1700 godina kasnije pokrenula je industrijsku revoluciju.

Značajni su i ostali njegovi radovi iz područja mehanike, metoda mjerenja, geometrije i stereometrije.

O bacalačkim napravama (Belopoiika) opisuje konstrukciju ratnih sprava pa se tako opisuje i sprava “koja može ispaljivati više projektila odjednom i na veće udaljenosti”.

Heron se bavio i mjerenjima i to opisuje u radovima Nauka o mjerenju (Metrika), Geometrija (Geometroumena) i Uvod u stereometriju (Stereo­metroumena). U prvoj knjizi Metrike dokazao je formulu za računanje površine trokuta koja je po njemu nazvana Heronova formula. Ova formula mu je služila da bez korištenja trigonometrije izračuna površinu poligonalnih likova.

U svojim djelima opisuje izradu preko sto mehaničkih sprava od kojih su neke više nalik dječjim igračkama. Smatra se da je time ustvari želio zainteresirati svoje učenike za prirodne znanosti što ukazuje i na njegove velike pedagoške sposobnosti.

Autor: Joško Dvornik