Temelj života u drevnom Egiptu i glavni pokretač te sjajne civilizacije bio je moral koji je veličao red i poredak, duhovno i neprolazno.
Imajući na umu važnost pravednog vladanja državom i moralno ponašanje građana, što je ključ očuvanja reda u državi, mudri s faraonova dvora ostavljali su u nasljedstvo svojim sinovima ili nasljednicima pouke i savjete. Krajnji cilj pouka bio je prenijeti iskustvo naraštaja budućim pokoljenjima u ophođenju prema ljudima i svijetu bogova.

Takvi tekstovi istodobno posjeduju etičku i književnu vrijednost, pa ih se danas svrstava u takozvanu mudrosnu književnost koja je uglavnom davala praktične savjete o razboritom načinu življenja.

Pouke su izuzetak u egipatskoj književnosti po tome što su redovito nosile naslov i ime autora. U nekoj vrsti uvoda navodilo se ime i zvanje onoga koji je djelo sastavio, a kao autori se uglavnom pojavljuju visoki dostojanstvenici, članovi faraonove obitelji ili čak sami faraoni. Ime uglednog vladara ili slavnog mudraca iz ­starine uvećavalo je vrijednost pouke.

Najčuvenije pouke pripisuju se nadstojniku Ptahotepu. Taj mudrac bio je visoki dvorski službenik u vrijeme faraona Izezija iz V. dinastije, a njegova Pouka nastala je oko 2450. g. pr. Kr. U njoj Ptahotep upućuje svoga sina kako se ponašati u različitim životnim prilikama, kako se odnositi prema višima i nižima po vlasti, kako se postaviti prema gospodaru, a kako prema sluzi, kako se ponašati u obiteljskom okruženju, u društvu i životu uopće, iznoseći dragocjena zapažanja o ljudima, oholim i skromnim, prijetvornim i iskrenim, o prijate­ljstvu, škrtosti i pohlepi. Naizgled jednostavne, ove su pouke univerzalne primjene u svojoj biti prožete reli­gioznom mišlju i upućuju na potpuno ostvarenje čo­­vjeka kao ljudskog bića.

Ptahotepova Pouka predstavlja najstariji sačuvani veći tekst moralnog sadržaja iz starog Egipta i ujedno ilustrira neke od humanističkih vrijednosti i vrlina starog egipatskog društva, kao što su ljubaznost, pravednost, istinoljubivost, umjerenost i vladanje sobom. Jezik joj je biran i uglađen, pa je poslužila kao uzor kasnije nastalim poukama.

Ne hvali se znanjem i ne pridaji svom statusu obrazovanog čovjeka preveliko značenje. Primi savjet jednako od prosjaka kao i od mudraca.

Ako ti tvoj sin nanese nepravdu, ako te ne sluša, ako napusti disciplinu, ako njegova djela naškode tvom domu, ako se suprotstavlja svemu što kažeš, otjeraj ga jer on nije tvoj sin, nije se porodio od tebe.

Obrađuješ li svoja polja i ona rađaju, te ti Bog podari obilje, ne puni svoja usta ako prethodno nisi nahranio bližnjega.

Ne nanosi bol drugima ako ne želiš da Bog nanese bol tebi. Jer, ako itko krene putem nasilja da bi sebi priskrbio obilje, Bog će mu uskratiti kruh iz ustiju; ako to čini da bi se obogatio, Bog će mu objaviti: ‘Lišit ću te ovoga bogatstva'; napokon, čini li to kako bi tlačio druge, ne sumnjaj da će ga na koncu Bog učiniti bespomoćnim. Ne stvaraj bol među sebi sličnima, jer to nije božanska volja.

Pravda je velika, nepromjenjiva, sigurna i nije bila narušena otkad je Oziris hodao svijetom.

Postavljanje prepreka Zakonu jest otvaranje vrata nasilju.

Da bi bio poštovan, moraš biti voljen; srce je ono koje odlučuje hoće li slušati.

ptahotep-grobnica-ptahotepa-i-akhethotepaAko si moćan, posveti se nauci i odmjerenom govoru. Naređuj samo upravljanja radi. Biti dogmatičan znači raditi loše. Neka tvoje misli ne budu ohole, no neka ne budu ni ponizne. Izdaj svoje naredbe i pazi da se izvršavaju; govori bez žestine, s ozbiljnim izrazom lica. Imaš li gorljivo srce, ublaži njegov polet. Uljudan čovjek može prevladati sve prepreke.

Pazi da razgovor s tobom ne bude dosadan… Ako se prozre tvoje neznanje i kojom prilikom budeš posram­ljen, podnesi to svom svojom učtivošću; ne požuruj sugovornika, ne upadaj mu u riječ, ne predbacuj mu ništa konačno, ne zbunjuj ga; no nemoj se niti iz straha približiti onome tko uzastopno odbija razgovarati s tobom.

Budeš li velik nakon što si jednom bio malen, budeš li bogat nakon što si jednom bio siromašan, ne budi tada škrt sa svojim dobrima jer ona su ti dodijeljena kao božanski poklon.

Budi radin, čini više od onoga što moraš… Djelatnost stvara bogatstvo, no bogatstvo neće ostati prekine li se djelatnost.

Blagoslov stvaratelja je njegovo oruđe za rad.

Želiš li raditi dobro i osloboditi se svega lošeg, čuvaj se pohlepe koja je neizlječiva bolest. Pohlepa je vanjski izgled čitave horde zala, kutija koja skriva sve ono ­prijezira vrijedno.

Nauka i spoznaja blagoslov su onome koji ih razumije, a prokletstvo za onoga koji ih odvaja od sebe.

Važno je ne razmetati se nikada znanjem i načitanošću jer znanju nema granica i nijedan znalac ne postiže savršenstvo.

Samo nakon što si dugo i pomno slušao, možeš postati krepostan čovjek koji može govoriti potomstvu i biti shvaćen.

Ne ispuštaj ni jednu jedinu riječ iz utvrđenog nauka niti ne dodavaj ništa, ne stavljaj jednu stvar na mjesto druge; čuvaj se otkrivanja ideja koje vriju u tebi te poučavaj načinom mudrih.

Oni koji su razmišljali mudro i pisali za potomstvo, živjet će kroz njega; sjećanje na njih neće uvenuti u ljudima ako su njihove riječi lijepe. Svaka njihova misao nastavit će postojati kao nešto nezaboravno, uzdižući kulturu veličanstvenih.

Priredila: Dijana Kotarac