Categories: Tragom prošlosti|Tags: 02-2026, A. Papinijan, advocati, agere, C. A. Gal, car Justinijan, carske konstitucije, cavere, civilno pravo, Corpus iuris civilis (Digesta, Definitiones, delikt, Digesta, dominat, filozofija, Gaj, govornici, grčka retorika, institucije, Institucije i Kodeks), ius, ius civile, ius honorarium, ius praetorum, ius respondendi, Julije Paulo, K. M. Scevola, Karakala, kazneno pravo, kazuistička djela, Knjiga regula, kodifikacija, komentari, kraljevstvo, monografije, naravno pravo, nasljedno pravo, Nevenka Trbović, običajno pravo, obiteljsko pravo, Orator, oratores, P. A. Var, parnični postupak, porota, pozitivno pravo, pravda, Pravednost, pravilo morala, pravna praksa, pravna teorija, pravna znanost, pravni sporovi, pravni sustav, prefect pretoria, pretor, pretorijanci, principat, privatno pravo, razdoblje klasične jurisprudencije, regula Cantoniana, regula iuris, republika, respondere, Responsa, rimski građani, rimski pravnici, Rimsko Carstvo, robovi, S. C. Afrikan, S. Julian, S. Pomponije, S. Rufo, Sentencije, Sever, škola prokulijanaca, škola sabinijanaca, stoička filozofija, sudac, svijest, Tribonijan, ugovor, Ulpijan, univerzalno pravo, vlasničko pravo, Zakonik dvanaest ploča (Lex duodenum tabularum), zakonsko nasljeđivanje, zastupanje|
Rimsko pravo nije tek skup apstraktnih pravila jer rimski su pravnici stvarali pravo rješavanjem konkretnih slučajeva, rukovodeći se pri tome filozofskim idejama o pravu i pravednosti. Pod utjecajem grčke retorike i filozofije, počinju se oblikovati pravni pojmovi i pravna pravila. Rimski su pravnici zaslužni za stvaranje prava na čijim se temeljima razvilo važeće pravo europskih država, kao i suvremena pravna znanost.
