U predgovoru knjige Ubuntu za svaki dan južno­afričke spisateljice Mungi Ngomane, koja živi u Velikoj Britaniji i zalaže se za ljudska prava, njen djed nadbiskup Desmond Tutu, dobitnik Nobelove nagrade za mir, kaže: “…Ponosan sam i sretan što vas mogu potaknuti da pročitate knjigu koja vas upoznaje s meni iznimno dragocjenom filozofijom, a uz to ju je napisala moja unuka… Čovjek koji živi ubuntu pažljivo korača svijetom, prepoznajući beskonačnu vrijednost svakoga s kim dođe u dodir. Stoga nije riječ samo o ponašanju, nego i o načinu života.

Ubuntu čitatelju nudi priliku da razmisli o načinima na koje nam njegova primjena može pomoći da postanemo čovjek koji gradi mostove, koji svaki kontakt s drugima doživljava kao priliku za uspostavljanje pozitivnije okoline… Svakog dana svatko od nas dobiva mnoštvo prilika da bude čovjek koji drugima ostavlja dovoljno prostora da iskuse pažljivost i povezanost, bilo riječima i postupcima, bilo tišinom i nedjelovanjem.”

* * *

Koncept ubuntua prisutan je u gotovo svim afri­čkim bantu jezicima. Korijen mu dolazi iz riječi bantu, što znači ljudi, i gotovo uvijek znači važnost zajednice i povezanosti. Ideju ubuntua najbolje predstavljaju plemena Xhosa i Zulu izrekom “umuntu, ngumunt, ngabantu”, što znači “čovjek jest čovjek zbog odnosa s drugim ljudima”. Ta poslovica postoji u svim afričkim jezicima južne Afrike. Riječ ubuntu te s njom blisko povezane riječi prisutne su i u mnogim drugim afri­čkim zemljama i kulturama. … Potječe iz južnoafričke filozofije i obuhvaća sve naše težnje prema dobrom zajedničkom životu. To osjećamo kad smo povezani s drugim ljudima i kad znamo da nas veže humanost; kad ozbiljno slušamo i doživljavamo emocionalnu povezanost; kad se prema sebi i drugima odnosimo s dostojanstvom koje njima i nama pripada.

Možda je najbitnije temeljno načelo ubuntua poštovanje, prema samom sebi i prema drugim ljudima. Riječ je o jednostavnoj ideji. Ako osoba poštuje sebe, znatno je veća vjerojatnost da će više poštovati i druge.

Ubuntu je način života iz kojeg svi možemo učiti… Kaže nam da pojedinac nije ništa bez drugih ljudi. Ubuntu obuhvaća sve, bez obzira na rasu, vjeru ili boju kože. On prihvaća naše razlike i uživa u njima.

Ubuntu postoji kad se ljudi udruže zbog zajedničkog dobra, a vrijednosti ubuntua u današnjem su kaotičnom i često zbunjujućem svijetu važnije nego ikada prije jer ta ideja kaže da međusobne razlike i probleme možemo prevladati ako se udružimo. Tko god mi bili, gdje god živjeli, kojoj god kulturi pripadali, ubuntu nam može pomoći da živimo zajedno u skladu i miru.

JEZIK I POUKE UBUNTUA

Ako možemo pronaći sebe u drugima, naše iskustvo svijeta neminovno će biti bogatije i ugodnije, a osjećat ćemo se i povezanije. Ako pogledamo drugog čovjeka i pritom vidimo svoj odraz u njemu, sigurno ćemo se prema drugima bolje odnositi.
To je ubuntu.

Međutim, ne bismo ga trebali pogrešno shvatiti kao ljubaznost. Istina je da bismo trebali biti ljubazniji, ali ubuntu ide mnogo dublje. Ubuntu prepoznaje unutrašnju vrijednost svakog čovjeka – počevši od nas samih.

Riječ ubuntu potječe iz južnoafričke filozofije i obuhvaća sve naše težnje prema dobrom zajedničkom životu.

Ubuntu također znači nježno davanje prioriteta potrebama drugih ljudi. To znači da, ne pridajući tome veliku važnost i ne očekujući nešto zauzvrat, druge ljude doživljavamo kao sebe, pa prema njima postupamo na isti način. Znači da dajemo više nego što uzimamo… Svi ćemo se složiti da su ljudi kompleksna bića, baš kao i sam život! No, ubuntu od vas ne traži da se klonite složenih situacija u kojima se katkad nađete, nego da ih iskoristite što bolje možete.

Ako hoćeš nekamo stići brzo, idi sam. Ako želiš stići daleko, nađi društvo. ~ Afrička poslovica

Napredak nije uvijek pravocrtan; katkad ćemo doživjeti neuspjeh, ali svatko od nas može preboljeti svoje neuspjehe. Uvijek nas prati bol onoga zbog čega se kajemo jer to znači da nismo dali sve od sebe ili nismo napravili sve što smo mogli. Ako ste suosjećajni prema sebi, bit će vam mnogo lakše duh ubuntua ugraditi u svoj život… S ubuntuom je svaki dan posve nov i predstavlja novi početak.

Prihvatite raznolikost. Ljudi kao vrsta imaju nešto zajedničko, a to su naše razlike…

Obratite pažnju na svoje prosudbe, osjetite ih i smireno ostavite za sobom. Svjesno ili nesvjesno, svi stalno prosuđujemo. Mogli biste pogledati beskućnika na ulici pitajući se hoće li novac koji ste mu dali potrošiti na drogu. Mogli biste čuti dijete kako vrišti u autobusu i zapitati se kakvi su mu roditelji. Mogli biste vidjeti mladića s kapuljačom na glavi koji vam dolazi ususret pa se zapitati o njegovim namjerama i pretrčati na drugu stranu ulice.

Međutim, kad prosuđujemo druge, više ne uviđamo vlastite mogućnosti, nego ih ograničavamo. Prosudbe nemaju nikakvu svrhu, osim što drugim ljudima pridajete uloge koje su vjerojatno pogrešne jer stvarate priču koja se uopće ne temelji na istini. Prosuđivanjem gušite vlastitu sposobnost suosjećanja i povlačite se u samoću. Svi to činimo, ali nas ubuntu uči da nam to neće do­nijeti radost.

Kad je riječ o mentalnom zdravlju, ubuntu nam kaže da je zajedništvo naša najveća snaga. (Postoji raz­log zbog kojeg se boravak u samici u zatvoru smatra jednom od najtežih kazni.) Ironično je da se u vrijeme kad su digitalna revolucija i društveni mediji omogućili bolju međusobnu povezanost mnogi ljudi osjećaju osamljenije nego ikad prije, a osamljenost je dosegnula epidemijske razmjere. Zajedništvo je presudno. Druženje putem ekrana ne može nadomjestiti dobri stari međuljudski kontakt.

Prihvatite raznolikost. Ljudi kao vrsta imaju nešto zajedničko, a to su naše razlike. To je ono što nam pomaže u napredovanju, ali ujedno i ono što bi nas moglo ograničiti. Osvrnite se danas oko sebe i pogledajte koliko je kultura, talenata, mišljenja i iskustava pripomoglo u oblikovanju našeg svijeta. Tada zamislite kako bi svijet izgledao kada bi sve bilo jednako i bezbojno. Iz međusobnih razlika možemo crpiti snagu i zaboraviti na predrasude.

Ubuntu nije biblijski, nego drevni afrički koncept. No, temelji se na jednostavnoj istini: ljudi su stvoreni za zajedništvo, a ono što nas razdvaja su pohlepa i žudnja za moći te osjećaj samoće – ali to su sve odstupanja od normale. (Allan Boesak)

Živimo u vremenima kada su svi zaokupljeni i opsjednuti sobom i svojim uspjesima. Živimo u doba selfija.

Ubuntu odbacuje ideju da bi čovjek mogao uspjeti sam, svojim snagama, jer svi smo mi međusobno povezani. Ne bismo trebali dopustiti da nas zavara taj mit jer nitko ne živi u potpunoj osami. Riječima pjesnika Johna Donnea: “Nijedan čovjek nije otok.”

Slika ispod naslova: Olga Nikitina, African vibe, ulje na platnu

Priredila: Nives Lozar