Suosjećanje je u samim temeljima budističke tradicije na Tibetu. Njegova suprotnost, ravnodušnost, zatvorena je, troma i nijema svijest ograđena zidinama egoizma i neznanja. Zato je prvi znak otvaranja svijesti suosjećanje s patnjama drugih bića.
Mit o Ozirisu je univerzalni mit o besmrtnosti duše i postojanju kozmičke sudbine u kojoj čovjek treba svjesno i aktivno sudjelovati. Ovo je mit o nutarnjem uskrsnuću čovjeka, o uskrsnuću na inicijatski način. U Egiptu se inicijacija shvaćala kao mogućnost ubrzanja jednog prirodnog procesa – evolucije čovjekove svijesti.
Put središta je simbolički naziv za odgovor koji je dala budistička filozofija na pitanja o smislu života. To je put pročišćenja i oplemenjivanja, put dolaska do velike stvarnosti.