orgulje – Nova Akropola

Johann Sebastian Bach

Categories: Glazba|Tags: 06-2023, barok, barokno višeglasje, Brandenburški koncerti, Carl Philip Emanuel, Clavierübung, Collegium musicum, crkva sv. Blaža u Mühlhausenu, crkvena djela, Dobro ugođeni klavir, duhovna glazba, dvoglasne i troglasne invencije, dvorska kapela u Cöthenu, dvorski orguljaš, francuske i engleske suite, fuge, fuge s preludijima, glazbeni odgoj, glazbeni virtuoz, glazbeno obrazovanje, Goldberške varijacije, Gottfried Silbermann, Gottlieb Goldberg, gradski glazbeni ravnatelj (Director Musices) u Leipzigu, Johann Christian, kantate, kantor crkve sv. Tome, klavir, klavirski i violinski koncerti, komorna glazba, koncertni majstor, koralni napjevi, kraljevski dvorski glazbenik, Kromatska fantazija i fuga, Maja Petrović, majstor nad majstorima, Martin Luther, Mendelssohn, mise, moteti, Muka po Mateju, oratoriji, Orgelbüchlein (Knjižica za orgulje), orgulje, Passacaglia, polifoni stil, polifonija, preludiji, S. D. G. (Soli Deo Gloria), skladatelj, škola sv. Mihovila u Lüneburgu, sonate, svjetovna glazba, tehnika skladanja, Tiringija, Umjetnost fuge, uvertire, viola pomposa, violina, Weimar, Wilhelm Friedeman, Za Annu Magdalenu|

Njemačka obitelj s tradicijom srednjovjekovnog glazbenog zanatstva, koja je dala nekoliko glazbenih majstora, iznjedrila je i "majstora nad majstorima", virtuoza i sjajnog skladatelja Johanna Sebastiana Bacha. Svirao je mnoge instrumente, no najuzvišeniju glazbu napisao je za orgulje. Bio je vođen snažnim porivom da pronikne u srž i značenje glazbe. O njegovoj gotovo pobožnoj predanosti glazbi govori natpis kojim je označavao svoje partiture: S. D. G. (Soli Deo Gloria – Samo u slavu Boga).

Albert Schweitzer

Categories: Volonterstvo|Tags: 08-2021, Alzaška reforma, Ekvatorijalna Afrika, glazbenik - pjesnik, Helena Bresslau, Johann Sebastian Bach, Kongo, Lambaréné, Na rubu prašume, Nobelova nagrada, orgulje, Prijatelji Lambarénéa, Sandra Marinac|

Albert Schweitzer, liječnik, glazbenik i filozof, svijetli je primjer humanosti u vrijeme bezdušnog kolonijalizma. Napušta uspješnu karijeru u Francuskoj da bi postao liječnikom u afričkoj prašumi gdje je djelovao preko četrdeset godina. Osim liječenja, prosvjećivao je crnačko stanovništvo, borio se protiv rasnih predrasuda i kolonijalizma. Za svoje životno djelo dobio je Nobelovu nagradu za mir 1953. godine. Pokazao je da je moguće vlastitim naporom i požrtvovnošću ostaviti svijet malo boljim i ljepšim nego što smo ga zatekli.