broj 55

Toranj

Dunđerin [drvodjelja] niki na jednoj crkvi lip načini toran, kojega kada dovršio bijaše, sajde na zemlju i metnuvši ruke na […]

Mircea Eliade – nostalgija za izvorima

Mircea Eliade, povjesničar religija i antropolog rumunjskog podrijetla, smatra da čovjeku modernog doba, opterećenom jednodimenzionalnim shvaćanjem čovjeka i svijeta, treba pružiti obnovljenu i višedimenzionalnu sliku svijeta u kojem čovjek ima pravo na mnogo više od pukog preživljavanja.

Corpus hermeticum – Mudrost Hermesa Trismegistosa

Hermetizam je učenje koje se pripisuje Hermesu Trismegistosu, legendarnom egipatskom kralju, svećeniku, proroku i filozofu. Zbirka rasprava Corpus Hermeticum izvršit će golem utjecaj na najveće filozofe renesanse – od Marsilija Ficina preko Pica della Mirandole do Giordana Bruna.

Marin Držić

Marin Držić najveće je ime hrvatske književnosti XVI. stoljeća i najbolji komediograf u povijesti hrvatske književnosti uopće. Ovaj buntovan i nemiran duh iznimna talenta stvarao je brzo i lako, ne propuštajući sve ono loše izložiti oštroj kritici.

Bazilika Svetog Petra u Vatikanu

Bazilika Sv. Petra u Vatikanu, najglasovitija crkva kršćanskog svijeta, bila je u XV. stoljeću starija od 1100 godina i u […]

Proljeće u našim šumama

Svakog se proljeća usnuli svijet šume nježno budi iz zimskog sna. Proljetna bjelogorična šuma skriva posebne […]

Murano staklo

Umjetnost murano stakla nastala je na malom otoku Muranu, u Venecijanskom zaljevu, koji već stoljećima slovi kao središte staklarske umjetnosti.

Nakon […]

Kamenje s neba

Krajem XVIII. stoljeća u službenim znanstvenim ustanovama Europe smatralo se da je “padanje kamenja s neba fizički nemoguće”. S takvim […]

Ivan Dunković

Ivan Duknović (1440. – 1509.)

Jedan od najvećih hrvatskih kipara iz razdoblja renesanse bio je Trogiranin Ivan Duknović, poznat pod pseudonimom […]

Riđokosi svećenik – Antonio Vivaldi

Riđokosi svećenik, kako su suvremenici i prijatelji popularno zvali Antonija Vivaldija, zasigurno je jedan od najistaknutijih skladatelja i violinista barokne glazbe. On je i preteča današnjih dirigenata, jer je u pauzama između svojih solo dionica na violini mašući gudalom davao ritam orkestru.