Početak u prethodnom broju…

Nakon pokusa s vakuumskim cijevima, Tesla se u potpunosti okrenuo istraživanju bežičnog prijenosa, glavnom ci­lju svojih istraživanja. Ubrzo je razradio prve radioodašiljače i prijemnike, izvodeći pomoću njih najrazličitije pokuse.

Prvi bežični prijenos električne energije ostvario je 1897. godine upalivši na udaljenosti od dvadeset i šest kilometara dvije tisuće žarulja. Prijavljuje prve patente o sustavu prijenosa električne energije u kojima opisuje način bežičnog prijenosa. Upravo su ti patenti kasnije postali glavni predmet spora s Marconijem oko prvenstva radioprijenosa.

U srpnju 1898. prijavljuje patent Način i uređaj za upravljanje mehanizmom pokretnih brodova i vozila. Demonstracija koju je izveo pomoću daljinski upravljanog brodića izazvala je senzaciju kao niti jedan njegov izum do tada, jer u to je vrijeme takvo nešto bilo potpuno nezamislivo. Osim što je bio bežično upravljan posred­stvom radiovalova, brodić je mogao autonomno obavljati i više različitih radnji istovremeno, pa čak i zaroniti. Tesla je time otvorio put potpuno novim granama elektrotehnike, poput automatike i daljin­skog upravljanja, koje su postale neizostavne u svim granama današnje industrije, čak i u većini kućanskih aparata.

ttower3Bežični prijenos

Radi ispitivanja bežičnog prijenosa koristio je sve više i više napone što je postalo preopasno za središte New Yorka. Uz financijsku pomoć hotelijera Jacoba Astora početkom 1899. godine izgradio je novi laboratorij daleko od očiju javnosti, visoko u planinama pokraj Colorado Springsa. Na njemu se nalazio odašiljač visok šezdeset pet metara na čijem je vrhu bila bakrena kugla promjera jedan metar. Ovim golemim novim pojačalom-odašiljačem već je u početnoj fazi postizao napon od nevjerojatnih dvanaest milijuna volti i postao prvi, a za sada i jedini čovjek koji je uspio proizvesti munje duže od če­trdeset metara, koje su se čule i na udalje­nosti od dvadesetak kilo­metara.

Ovo pojačalo-odašiljač, možda i najčudesniji izum Teslinog titanskog uma, postalo je prekretnica u razvoju moderne radiofrekvencijske tehnologije. Međutim, njegov toranj nije bio izgrađen da odašilje samo radiovalove, već je taj sustav slao i tisuće kilovata energije oko Zemlje, čime je eksperimentalno pokazao kako se energija može bežično prenositi u daljinu iz jedne središnje točke.

Ma koliko se to činilo nemogućim, naš se planet, usprkos svojoj gole­moj veličini, ponaša kao vodič ograničenih dimenzija. Pojačalo-odašiljač bio je proizvod mog dugogodišnjeg rada čiji je naj­važniji cilj rješavanje problema koji su neusporedivo važniji za čovječanstvo od samog razvitka ­industrije.

Opseg njegova rada u Colorado Springsu bio je ogroman. Ispitivao je oscilatore velike snage, bežični prijenos energije, prijem i odašiljanje informacija. Ostvario je bežični prijenos vijesti na velike udaljenosti, ali ne samo pomoću telegrafskog signala nego i prijenosom ljudskog glasa. U trenucima “odmora” proveo je i mnoštvo ispitivanja o popratnim učincima električnog polja visokih frekvencija. Neumorno je mjerio polja koja su stvarala prirodna električna pražnjenja, razvio je brojne mjerne metode u radiofrekvencijskom području, te modulator za radioprijemnike.

Razradom uređaja i provedenim ispitivanjima udario je temelje svim današnjim radio i mobilnim komunikacijama. U povijesti znanosti ostati će zapisano i da je Teslino pojačalo-odašiljač bio prvi uređaj na svijetu čija je snaga bila dovoljna da ekstremno niskim frekvencijama izazove rezonanciju u ionosferi kao vodiču valova.

Poučen negativnim iskustvom izgorjelog laboratorija, za vrijeme boravka u Colorado Springsu od 1. lipnja 1899. do 7. siječnja 1900. godine vodio je detaljan dnevnik o svojim istraživanjima. Dnevnik je ­objavljen 1976. godine na četristo stranica, s mnoštvom slika i crteža, i postao svjedočanstvom razotkrivanja tajni prirode. Unatoč detaljnim opisima, dobar dio tih pokusa današnjim je inženjerima i znanstvenicima još uvijek neponovljiv.

TESLA_tesla-tower-on-whiteSvjetski komunikacijski sustav

Zahvaljujući vrlo uspješnim pokusima u Colorado Springsu postiže dogovor s milijunašem J. P. Morganom o izradi radiopostaje za svjetsku telegrafiju na Long Islandu blizu New Yorka. Gradnja tornja visokog četrdeset sedam metara, koji je na vrhu trebao imati bakrenu elektrodu promjera 30,1 metara, i popratnih zgrada započela je 1901. godine. Međutim, Tesla je pod okriljem tog projekta razvijao i svoj glavni san, sustav za bežični prijenos električne energije. Ovdje treba naglasiti da je Teslina vizija primjene njegovog bežičnog odašiljača bila ta da odašilje energiju po cijelome svijetu i da je čovječanstvo koristi kao opće dobro.

Teslu je u jeku radova zateklo možda i najveće životno iskušenje – 12. prosinca 1901. godine, Marconi, iskoristivši stare Tesline patente, uspijeva poslati radiosignal preko Atlantika s puno jeftinijim i jednostavnijim uređajem. Nemajući razumijevanja za Teslina nastojanja da učini puno više od uspostave radiosignala između kontinenata, Morgan je 1903. godine prekinuo daljnje financiranje započetog projekta. Dirljivo je pismo koje je Tesla uputio J. P. Morganu nakon što mu je uskratio financiranje:

Jeste li ikada pročitali Knjigu o Jobu? Da umjesto njegova tijela stavite moj um, pronašli biste točan opis mojih patnji. Teško da je prošla noć u kojoj moj jastuk nisu ovlažile suze, ali ne smijete me zbog toga smatrati slabim čovjekom. Savršeno sam siguran da ću završiti svoj posao, kako god bilo. Kakve su mi šanse da nasučem najveće čudovište Wall Streeta ‘paukovom niti’ duše? Vi ste velik čovjek, ali vaše je djelo prolazno. Moje je vječno.
Iako je Tesla u tom trenutku već imao prijavljene patente za odašiljanje i prijem radiosignala, Marconi je pokupio svjetsku slavu i za taj izum dobio Nobelovu nagradu. Tek nakon njegove smrti, Američki patentni zavod poništava Marconijeve patente i ponovno ih dodjeljuje Tesli. Nažalost, u školama se i dalje uči da je Marconi konstruirao prvi radioodašiljač i prijemnik.

Tesla je do kraja života vjerovao u konačan uspjeh svjetskog komunikacijskog sustava, iako se nikada više nije uspio baviti istraživanjima u tom smjeru. Posvetio se problemima mehanike fluida, zraka, tj. općenito problemima u strojarstvu.

Svoj posljednji patent, Uređaj za zračni prijenos, prijavio je 4. listopada 1927. godine; bio je to nov način transporta tijela kroz zrak. Stroj se trebao uzdizati i spuštati uz pomoć propelera, a u horizontalnom letu održavati se krilima. Ta je zamisao kasnije ostvarena u obliku helikoptera.

wirelesssystemIstinski znanstvenik

Upečatljivo je njegovo razmišljanje o znanosti i znan­stveniku:

Znanstvenici danas lutaju od jednadžbe do jednadžbe koje nemaju veze sa stvarnošću.

Cilj znanstvenika ne bi trebao biti pronalaženje sredstava za uništenje ili obranu, već ostvarenje mira putem prosvjećivanja masa i ostvarenja novih mogućnosti za egzistenciju.

Čovjek znanosti ne cilja na trenutačan rezultat, ne očekuje da će njegove napredne ideje biti spremno prihvaćene, njegov rad je poput rada onoga koji radi za budućnost. Njegova je dužnost postaviti temelje za one koji nadolaze i pokazati put.

Koliko je smatrao bitnim kakvim otkrićima znanstvenik treba težiti, i koje kriterije treba poštivati kada javnosti (vladama i investitorima) otkriva svoja dostignuća, vidi se iz njegovog razmišljanja o atomskoj energiji: Ako bismo oslobodili energiju atoma, ili otkrili neki drugi način dobivanja jeftine i neograničene snage na bilo kojoj točki Zemljine kugle, ovo dostignuće, umjesto da bude blagoslov, moglo bi biti katastrofalno za čovječanstvo i izazvati razdor i anarhiju koji bi na kraju zaveli mrski poredak sile. Najveće dobro doživjet će tehnički napredak koji teži sjedinjavanju i harmoniji, a takav je, prije svega, moj bežični odašiljač.

O svom specifičnom načinu rada je rekao: Priznato mi je da sam bio jedan od najvećih radnika, a možda sam to još i danas ukoliko je misao ekvivalentna radu, jer njoj sam posvetio gotovo sve svoje budne sate. Međutim ako rad protumačimo kao određeno djelova­nje u određenom vremenskom roku, strogo uzevši, ­onda sam vjerojatno jedna od najvećih lijenčina. Svaki napor pod prisilom zahtijeva žrtvovanje životne energije. Nikad nisam platio tu cijenu. Naprotiv, ja sam se hranio svojim mislima.

Moj projekt zaustavljen je zakonima prirode. Svijet nije bio pripremljen za njega. Bio je suviše ispred svog vremena. Ali, isti će zakoni na kraju prevladati i učiniti od njega trijumfalni uspjeh.

Izrazito povučen, iznimno bi na svoj rođendan primao novinare koji bi ga se sjetili. Tada bi najradije govorio o svojim sadašnjim i budućim otkrićima, na prošlost se rijetko vraćao. Njegove vizionarske rečenice o budućnosti u kojoj mi sada živimo u njegovo su vrijeme zvučale kao snovi zanesenjaka: Više je nego vjerojatno da će se dnevne novine svakodnevno bežičnim prijenosom dostavljati po kućanstvima. Po našim će gradovima izrasti tornjevi za parkiranje automobila, a ceste će se nevjerojatno razgranati i umnožiti iz čiste potrebe, ili će se konačno pokazati posve nepotrebnima kad civilizacija jednom kotače zamijeni krilima. U upotrebi će biti maleni uređaji koji se mogu strpati u džep, nevjerojatno jednostavni u usporedbi s današnjim telefonom. Moći ćemo svjedočiti i čuti o događajima kao što su inauguracija predsjednika, održavanje sportskih utakmica, užas zemljotresa ili neke bitke, kao da smo zaista prisutni.

Usprkos velikim naporima kojima se izlagao i opasnostima pri proučavanju raznih oblika zračenja, doživio je duboku starost. Posljednje godine života proveo je zaboravljen, gotovo u siromaštvu. Preminuo je u New Yorku, 7. siječnja 1943. godine.

tesla_munje_25944709Svjetski čovjek i humanist

Tesla nije bio samo znanstvenik. Svojim životnim težnjama da iskorijeni uzroke ratova, gladi i siromaštva, uz očuvanje prirodnih resursa, bio je daleko ispred svog vremena. Budući je doživio dva svjetska rata, tragao je za načinom postizanja mira u svijetu: …Ono što nam sada najviše treba, to su neposredniji kontakti i bolje razumijevanje među pojedincima i društvima u cijelom svijetu, te isključivanje one fanatične odanosti egzaltiranim idealima nacionalnog egoizma i ponosa, koja je uvijek kadra strovaliti svijet u primitivno barbar­stvo i sukobe. Nikakva organizacija niti parlamentarni akt nikada neće moći spriječiti takvu nesreću. To su samo novi načini koji stavljaju slabe na milost i nemilost jakima. Mir može nastupiti jedino kao prirodna posljedica svestranog prosvjećivanja i stapanja rasa, a mi smo još jako daleko od tog blaženog stanja.

Njegov je interes daleko nadmašivao okvire elektro­tehnike: ljubav prema poeziji, književnosti, filozofiji, astronomiji, medicini, botanici, poznavanje osam svjetskih jezika, učinili su ga svjetskim čovjekom. No, prije i iznad svega, Tesla je bio humanist koji je smatrao da je osnovna uloga ljudskog bića: …Probuditi čovjekoljubivi duh, koji je čak i u starim vremenima svijetlio u učenjima plemenitih reformatora i filozofa, taj duh koji ljude na svim područjima potiče da rade ne toliko za materijalnu korist i nagradu koliko zbog uspjeha, zadovolj­stva u postizanju dobra koje mogu pružiti čovječanstvu. Kroz njegov utjecaj ljudi idu naprijed poticani dubokom ljubavlju prema svom radu i čine čuda na svojim područjima čiji je glavni cilj i zadovoljstvo dostizanje i širenje znanja. To su osobe koje gledaju daleko iznad zemaljskih stvari i čija je zastava Slava.

Autor: Atila Barta