Plankton

Po čemu miriše čisto more? Po planktonu! Plankton se zbog važnosti u hranidbenom lancu ubraja među najdragocjenije morske organizme. Planktonom se hrane najveća bića na planetu, poput kitopsine, goleme psine i kitova usana, a vještih lovaca na plankton ima i među morskim pticama.

Ime mu potječe od grčkog planktonos, što u prijevodu znači lutalica, a odnosi se na sve oblike života koji žive nošeni gibanjem vode. Razlikujemo fitoplankton, u kojemu prevladavaju različite vrste algi, zatim zooplankton, životinjice poput račića i ličinki beskralješnjaka, te bakterioplankton s prevladavajućim bakterijama i virusima. Veličina planktona je različita, od meduza promjera klobuka većeg od 2 metra i težih od 200 kg (od čega je 99% voda!), pa sve do neprimjetnih morskih virusa veličine svega 2×10-7 m. Većina meduza ima duge lovke sa žarnim stanicama koje izlučuju još uvijek nedovoljno istraženu otrovnu supstanciju koju koriste za lov i obranu. Čahura žarnice na dodir pukne i pod tlakom od 150 bara izbacuje nit koja na svom kraju ima šuplji harpunasti završetak kojim se u tijelo žrtve ubacuje otrov. To je jedna od najbržih reakcija poznatih u životinjskom svijetu. Otrov iz žarnica može kod čovjeka izazvati poteškoće s disanjem pa čak i gubitak svijesti.

Unatoč najčešće mikroskopskim dimenzijama, predstavnici planktona su u mnogočemu organizmi složene građe. Fitoplankton stvara DMS ili dimetilsulfid koji moru daje karakterističan miris, a služi ne samo planktonu općenito nego i ostalim morskim vrstama kao zaštita od ultraljubičastih zraka, štetnih oksidovih radikala i različitih bolesti zbog čega se naziva “morskim vitaminom C”. Da bi preživjele zimsko razdoblje, alge koje žive u hladnim morima koriste “antifriz“ ili proteine koji sprečavaju njihovo zamrzavanje, dok neke druge planktonske vrste imaju sposobnost bioluminiscencije čije svjetlucanje daje čaroban ugođaj noćnom kupanju. Oči račića veslonožaca omogućuju stereoskopski vid, a iako se donedavno vjerovalo da se hrane pasivno, filtriranjem, suvremena istraživanja pokazuju da su veslonošci pri odabiru hrane vrlo izbirljivi i da aktivno love hvatajući plijen nožicama koje završavaju kukicama i oštricama. No, ovi račići nisu samo aktivni lovci, nego i jedan od najčešćih plijenova većih organizama.

Gotovo polovica ukupnog procesa fotosinteze na planetu, tijekom kojeg nastaje kisik o kojem ovisi velik dio života na Zemlji, odvija se upravo u fitoplanktonu. Budući da fitoplankton tijekom ovog procesa veže velike količine atmosferskog ugljičnog dioksida otopljenog u oceanima, pojedini znanstvenici smatraju da upravo planktonske alge pomažu održavanju klimatske ravnoteže na planetu Zemlji.