Koralji_2Tišina

Sjedim u travi.
Al ne sjedim sam.
Na različku, što se lako njiše
Do mojih nogu, sjedi jedan leptir,
I mirno med mu iz modrine siše.

Ne boji me se. Kao da se sviko
Već posve na me.
Ne smeta nas niko.

Dobriša Cesarić

Znate li da koralji nisu ni okamine ni biljke, već morske životinjice čija su živa tijela slabo pokretni polipi prirasli najčešće uz kamenu podlogu? Ovu su činjenicu znanstvenici otkrili tek u XVIII. stoljeću, dok se do tada vjerovalo da je riječ o biljci koja se stvrdne kad se izvadi iz mora.

Naziv koralj dolazi od grčke riječi koralion, kći mora. Ove su kćeri mora očaravale ljude još od pradavnih vremena. Najraniji dokazi o uporabi koralja potječu iz kamenog doba. Stoljećima su stari Egipćani, Grci i Rimljani svoje palače i posude ukrašavali koraljnim bojama, a koralj je korišten i u izradi nakita. Grčka legenda govori kako je crveni koralj nastao nakon što je Perzej, pobijedivši Meduzu, odsjekao njezinu glavu i bacio je u morske dubine. Meduzina se glava pretvorila u koralj. U srednjo­vjekovnom razdoblju pripisivala su mu se ljekovita svojstva i uloga zaštite od zla, a suvremena medicina također koristi ljekovite tvari ekstrahirane iz koralja za liječenje dijabetesa, srčanih oboljenja, osteo­poroze, kolesterola, bubrežnog kamenca i drugog.

Koralj je stanovnik toplih mora. Osim najčešćih crvenih koralja, postoje bijeli, ružičasti, te vrlo rijetki crni i najrjeđi modri koralj. Grmolika su oblika i žive u skupinama. U Jadranskom moru živi pedesetak vrsta, a najpoznatiji je crveni koralj, Corallium rubrum. Najviše ih je u području Kornata, Visa, Hvara, Lastova, te šibenskih i zadarskih otoka.

Koraljarstvo u Hrvatskoj datira još iz XIII. stoljeća kad se koralj vadio u okolici Zlarina. Neobrađene su koralje Zlarinjani prodavali u Napulj, na Siciliju, početkom XVI. stoljeća Veneciji, a nakon pada Mletačke Republike (1797.) strogi nadzor izlova nastavlja Austrija. U razdoblju između dva svjet­ska rata Zlarinjani su i sami pokušavali prerađivati izvađeni crveni koralj, ali ta vrsta industrije na ovim prostorima nikad nije zaživjela, ponajviše zbog neplanskog i neučin­kovitog gospodarenja ovim morskim blagom.

Zbog vrlo sporog rasta (svega oko 4,8 mm godišnje!), a pretjeranog izlova, danas koralji spadaju među ugrožene vrste. Prijeti im i sve veće zagađenje i povišenje temperature mora te kočarenje pa su na nekim područjima gotovo potpuno nestali. Iako i Hrvatska, kao i Francuska, Italija, Španjolska i Tunis, osniva zaštićena podvodna područja, svega je dva posto svjetskog podmorja pogodnog za razvoj koraljnih grebena danas uistinu zaštićeno.

Koraljno crvenilo, od pamtivijeka simbol ženske ljepote kod mnogih naroda, krije još mnoge tajne. Puno toga još ne znamo o tim jedinstvenim bićima, a samo divljenje njihovoj ljepoti ne smije biti jedino što im pružamo.

Autor: Vlasta Nedela