Šuma i život pojmovi su koji su oduvijek bili usko i neraskidivo povezani jer šuma jest život i život daje, kako drugim biljkama i životinjama, tako i nama ljudima.

“U proljeće te odmaram, u ljeto te hladim, u jesen te hranim, u zimu te grijem.“

I zaista, riječi ove zagonetke kazuju sve. Za život čovjeka važan je život šume. Ona nas štiti i hrani, grije i liječi, daje sve, a ne uzima ništa.

vila_breza_CBA među različitim šumama posebnom ljepotom ističe se upravo brezova šuma, svijetla, prozračna i puna ptičjeg pjeva. Najveće šumske površine čiste breze nalaze se u Rusiji, pa su postale sinonim ruskog prostran­stva, a breza nacionalno drvo i simbol ruske zemlje. Vraćajući se jednom prilikom iz Europe u svoju Jasnu Poljanu Lav Nikolajevič Tolstoj je, ugledavši breze, uskliknuo: “Jutro plavo – s rosom i brezama – rusko jutro!“

Breza, koja pripada porodici Betulaceae, drvo je umjerenog i hladnog pojasa sjeverne Zemljine polutke, a u našoj je zemlji dosegla svoju južnu granicu rasprostiranja. Njeno stablo je vitko, visoko tek 15-20 m. Nije dugovječna, doživi stotinjak godina, a izuzetno rijetko sto dvadeset. Nije zahtjevna s obzirom na tlo, a izuzetno je ­otporna na mraz i hladnoću, što se po njezinom gracilnom stablu satenski bijele kore i prozračnoj krošnji nikako ne bi dalo zaključiti. Breza u proljeće prva prolista i zazeleni na proljetnom suncu. Izrazito je fotofilno drvo koje razvija svijetlu, rijetku krošnju visećih tankih grana i nježnih ovalnih listića, u čijoj nevelikoj sjeni mogu rasti i druge biljke. Zbog svih se ovih karakteristika breza svrstava u snažno drveće.

Kao i drugo drveće, i breza je s jedne strane bila izvor nadahnuća, a s druge je imala važnu ulogu u svakodnevnom životu čovjeka.

Svijetla brezovina je fino granulirana i bez većih čvorova pa je bila gotovo nenadomjestiva u izradi kola, kotača i saonica. Kako je lagana za oblikovanje i obradu, izvrsna je za izradu ukrasnih predmeta i različitih potrepština u domaćinstvu. U prošlosti je možda i cjenjenija od samog debla bila žilava i vodonepropusna kora stabla koja se može ljuštiti u tankim slojevima. Od nje su se izrađivali obuća, kišne kabanice i šatorska krila, kao i košare u kojima se hrana mogla dugo čuvati. Njome su se pokrivali krovovi, izrađivale podne izolacije i gradili lagani, brzi čamci.

breza-tica10a-GRAYBreza

Bijela se breza
Pred oknom zavila.
U snježni ogrtač,
Srebrom se prekrila.

Bijelim ivicama
na granama njezinim
kistovi se šire
resicama snježnim.

A zora, polako
krade se sa strane
i ponovo srebrom
obasipa grane.

Sergej Jesenjin

Budući da je kora breze tanka i svijetla kao papir, ljudi su je od najranijih dana svoje pismenosti upotrebljavali kao podlogu za pisanje. Tijekom iskapanja 1951. g. u Novgorodu, na sjeveru Rusije, pronađeno je više od tisuću tekstova iz XIII. i XIV. st. pisanih na brezovoj kori.

Međutim, mnogi će se složiti s tvrdnjom da ono najvrednije što dobivamo iz svijeta biljaka, pa i drveća, jesu lijekovi. Tako je od davnina ljudima poznato da su brezova kora, sok, lišće i pupoljci vrlo ljekoviti. Lišće koje se bere tijekom cijele godine i pupoljci koji se beru u proljeće izvrsni su za liječenje bubrega i bubrežnih kamenaca i uopće blagotvorni za cijeli urinarni trakt. U ruskoj tradiciji brezovo stablo se vezivalo uz čistoću i pročišćenje pa se niti stare saune nisu mogle zamisliti bez brezovih grančica i metli.

BREZA_Suma_CBKupanjem u čajnim pripravcima od breze mogu se liječiti ekcemi i mnogi drugi dermatitisi, a ujedno se pospješuje i zarastanje slabo zacjeljivih rana. Bušenjem rupe u deblu krajem veljače i početkom ožujka, sakuplja se sok koji sadrži rijedak šećer krilit, koji uspješno sprečava nastanak karijesa. Kuhanjem ovog soka do vrenja dobiva se brezovo vino, također vrlo zdravo i ljekovito.

U novije vrijeme znanstvenici su otkrili da neki sastojci iz brezove kore uspješno zaustavljaju bujanje stanica melanoma i jednako su uspješni u zaštiti od ultraljubičastog zračenja, pa su primjenu našli u današnjim kremama za zaštitu od sunca.

Breza u tradiciji

Kelti su prvi mjesec svog trinaesto­mjesečnog lunarnog kalendara (24.12. – 21.1.) posvetili brezi. Razdoblje je to kada se cijela priroda i sve vidljivo ponovno budi i rađa, a dani po­staju duži i svjetliji. Brezu se zato vezivalo uz svjetlost i prosvjetljenje, ponovno rođenje, besmrtnost duše i vječnost. Zatečen mističnim odnosom koji su Kelti imali prema tom drvetu, Plinije ju je nazvao “arbor mirabili“ ili čudesno drvo.

BREZA_Plod_GRAYBreze na ulici

Kraj bijelih breza svakog dana
Ja prođem srca razdragana
(Oduvijek ima tajnih veza
Između pjesnika i breza.)

Od čega dršćete, vi breze?
Od slatkih slutnji ili jeze?
Zašto vam krošnja podrhtava
I onda kad vjetar spava?

Na ulicu, med svijet što viče,
Ko da ste izašle iz priče.
Nježne, treperave i čiste
Baš kao prva ljubav vi ste!

Dobriša Cesarić

Koliko je Kel­tima ovo drvo bilo važno, vidi se i iz njihovog starog pisma ogham. Ovaj “al­fabet drveća” skup je drevne druid­ske mudrosti u kojem svaki od 25 znakova odgovara jednoj vrsti drveta. Kao i kalendar, i njihov “alfabet“ započinje brezom te na taj način breza ujedno predstavlja i broj jedan, koji se tradicionalno vezuje uz snagu Prvog, Jednog, sveukupnog jedinstva.

BREZA_Kora_2_CBIako je breza utkana u tradiciju mnogih sjevernih naroda, njen je utjecaj u ruskom narodu bio osobito velik.

Nekada su se oko ruskih sela sadile breze kao zaštitni pojas jer se vjerovalo da “duh breze“ štiti selo od bolesti i drugih zala. Ljudi starine obraćali su joj se s molbama da im podari snagu i čvrstoću. Vjerovalo se i da breza pokraj ulaznih kućnih vrata čuva od zlih duhova i bilo kakve nesreće. Iz tih su se razloga od brezovine pravile i zipke za novorođenčad.

Tijekom proljetnog praznika Semika ili “Zelenog tjedna“ žene su odlazile u brezike gdje su prinosile hranu kao žrtvene poklo­ne. Svojim prozra­čnim proljetnim zelenilom breza je označavala buđenje priro­de. Tada bi žene ubirale brezove grane i odnosile ih na gro­bove predaka ili u selo gdje su kitile kuće, izvana i iznutra. Vjerovalo se da tijekom “zelenog tjedna“ zelenokose Rusalke izlaze noću iz vodenih dubina i njišu se na nježnim granama vrba i breza.

Rusalka-GRAYKod mnogih sibirskih naroda sa snažnom šamanskom tradicijom breza je predstavljala kozmi­čko drvo, i bila je poveznica triju svjetova. Šamani su je koristili u obredima inicijacija, pročišćenja i kontaktiranja s duhovima predaka i nebeskim svijetom. U njezino su deblo urezivali stepenice po kojima su se kao po “nebeskim ljestvama“ simbolički uspinjali na nebo.

I konačno, svojom krhkom “ženskom” ljepotom i vilinskim ozračjem breza je oduvijek bila izvor nadahnuća mnogim umjetnicima. Najčešće su je uspoređivali s damom, majkom ili djevojkom. Isaak Levitan, jedan od najvećih ruskih pejzažista s kraja XIX. st., velik je dio svog opusa posvetio baš tom drvetu. Kako je rastao i razvijao se kao umjetnik, breza je zauzimala sve važnije mjesto na njegovim slikama. Bilo da naglašava njen simbolizam kao ruskog narodnog drveta ili parafrazira njezinu ženstvenost, ona je iznad svega bila tu kako bi naglasila ljubav prema “velikoj majci“ Rusiji.

Ovo naizgled krhko drvo rađa i održava život i u tako ekstremnim ­uvjetima kakav je ruski Sibir. Stoga ne čudi da su je ljudi oduvijek vezivali uz ženski princip života.

Autor: Jasna Kern