Nostradamus2Pun Mjesec noću na visokom brdu,
Vidi ga samo novi mudrac očima svoga uma:
Učenici ga pozvaše da besmrtan postane,
Oči mu prema jugu, ruke na prsima, tijelo u ognju.
4. centurija, 31. katren

Poznati renesansni vidovnjak, prorok i liječnik Nostradamus, pravim imenom Michel de Nostradame, rođen je 14. prosinca 1503. godine u St. Remyju, u francuskoj pokrajini Provansi. Nostradamus potječe iz židovske obitelji liječnika i učitelja koja 1502. godine prelazi na kršćansku vjeru kako bi se spasila od progona koje je nad Židovima provodio francuski kralj Luj XII. Za Nostradamusovo školovanje pobrinuo se djed s majčine strane, inače liječnik, koji ga je podučio osnovama latinskog, grčkog i hebrejskog jezika te matematici i astrologiji.

S devetnaest godina odlazi na studij medicine u Montpellier, u kojem se u to doba nalazio jedan od najslavnijih medicinskih fakulteta u Europi. Osnovali su ga 1196. godine arapski liječnici, učenici Averroesa i Avicene. Tamo se nakon završenog školovanja suočava s epidemijom kuge, koja je u to vrijeme harala Europom. Nostradamusove metode liječenja ove opake bolesti bile su ispred njegova vremena. Zahtijevao je da bolesnici leže u osunčanim, dobro provjetrenim sobama te da se svakodnevno kupaju. Pripremao je biljne pripravke bogate vitaminom C te je odbijao puštati krv bolesnicima što je u to doba bila česta iako upitna pra­ksa. Zbog uspjeha u liječenju, kao i hrabrosti pred kugom, pozivaju ga mnogi gradovi pogođeni ovom bolešću. Tako je neko vrijeme radio kao putujući liječnik u Toulouseu, Narbonni i Bordeauxu. Potom seli u Agen u Akvitaniji gdje ubrzo stupa u brak sa ženom iz visokog staleža s kojom je imao dvoje djece. No, 1538. godine u Agenu izbija kuga i odnosi mu cijelu obitelj, unatoč njegovim iscjeliteljskim metodama. Također, biva optužen za herezu, iako se ne zna točan razlog. Kako bi izbjegao crkveni sud, ponovno kreće na putovanje i sljedećih osam godina putuje Francuskom i Italijom. Malo znamo o ovom razdoblju njegova života, tek ponešto iz kazivanja njegova učenika Jeana de Chavignyja koji smatra da se Nostradamusov proročanski dar javlja upravo u ovom lutalačkom razdoblju. Svoju tvrdnju potkrepljuje dvjema poznatim anegdotama koje ilustriraju Nostradamusovo prorokovanje.

Rembrandt_Philosopher_MeditatingPrva nam govori o tome kako je Nostradamus jednoga dana jahao prašnjavom cestom pokraj grada Ancone te susreo nekoliko franjevaca. Sjahao je i kleknuo pred jednim mladim redovnikom. Kad su ga upitali zašto je to učinio, Nostradamus im je odgovorio: “Zato što sam kleknuo pred Njegovu Svetost.” Taj će mladi redovnik kasnije postati papa Siksto V.

Druga nam priča kazuje o Nostradamusovu boravku u dvorcu Fains kod gospodara Florinvillea, koji je želeći provje­riti Nostradamusov proročanski dar, zatražio da predvidi koji će praščić biti pripremljen za večeru – crni ili bijeli. Usprkos grofovoj smicalici, na kraju se ispostavilo da je ipak pripremljen crni praščić kao što je Nostradamus i predvidio.

Tijekom svojih putovanja posjećuje razna mjesta pogođena kugom, pružajući ljudima liječničku pomoć. Tako 1544. godine dolazi u pomoć Marseilleu, a dvije godine potom u Aix-en-Provenceu ostvaruje toliko velik uspjeh u suzbijanju kuge da mu gradski oci dodjeljuju doživotnu mirovinu.

Godine 1547. u 44. godini života dolazi u Salon-de-Provence gdje se ženi bogatom i utjecajnom udovicom te ponovno zasniva obitelj. U ovom gradu ostaje do kraja života te ga Francuzi i danas zovu “vidovnjakom iz Salona”.

Relativno mirno razdoblje njegova života koje je uslijedilo dozvoljava mu da se posveti izučavanju ezoterijskih tekstova i pisanju. Od 1550. godine počinje objavljivati almanahe u kojima predviđa događaje u nastupajućoj godini, zajedno s tablicama položaja planeta. Točna predviđanja ubrzo mu donose slavu. Također objavljuje recepte svojih lijekova kao i za ono vrijeme napredne medicinske teorije – primjerice da vodu za piće valja dobro prokuhati ili da sunčeva svjetlost pospješuje ozdravljenje bolesnika.

Svoje proročanske stihove Nostradamus započinje zapisivati 1554. godine, podijelivši ih u dvanaest knjiga nazvanih Centurije. Svaka centurija sadrži po 100 proročanstava ili katrena, svako u obliku četiri rimovana stiha. Centurije su izdane 1. svibnja 1555. godine i vrlo brzo postaju izuzetno popularne. Drugo izdanje pojavljuje se 1558. godine i od tada se nova izdanja redovito tiskaju sve do današnjih dana. Smatra se da su Centurije, uz Bibliju i Shakespearova djela, najprodavanija knjiga.

Nepuna četiri mjeseca po izlasku prve knjige Centurija, Nostradamus je bio pozvan na dvor francuskog kralja Henrika II. Smatra se da je za taj poziv bila zaslužna kraljica Katarina de Medici koja je postala njegov pokrovitelj, a koja se jako zanimala za okultne znanosti. Vjeruje se da se kraljici učinilo da jedan od katrena predviđa smrt njezina muža. Taj katren glasi:

02A10Q72Mladi lav svladat će starog,
Na bojištu u dvoboju pojedinom:
U kavezu zlatnom sam će sebi
iskopati oko,
Dva u igri jednog će umrijeti
okrutnom smrću.
1. centurija, 35. katren

Četiri godine kasnije proročanstvo se obistinilo kad francuski kralj Henrik II. umire na turnirskom natjecanju u dvoboju s mlađim protivnikom, grofom Gabrielom de Lorgesom, čije koplje udara u kraljev prsni oklop, a polomljena trijeska probija kraljev zlatni vizir i zabada mu se u oko. Smatra se da je ovo prvo obistinjeno Nostradamusovo proročanstvo iz Centurija.

Za vrijeme svog boravka na dvoru Nostradamus plemićima i dvorjanima daje mnoge liječničke i astrološke sa­vjete. Međutim, vrlo brzo postaje nezadovoljan životom na dvoru te traži otpust. Vraća se kući u Salon gdje naredno desetljeće mirno provodi sa svojom obitelji. Kaže se da je Nostradamus predvidio svoju smrt sljedećim katrenom:

Vrativši se iz veleposlanstva i
spre­mivši kraljev dar
Radit neću više: otići ću k Bogu
Moja bliska rodbina, prijatelji i braća po krvi,
Naći će me mrtva, kraj kreveta i klupe.

Kad mu je njegov učenik De Chavigny zaželio laku noć, Nostradamus mu je odgovorio: “U zoru me više nećeš vidjeti živog.” Sljedeće jutro pronađen je kako leži mrtav između kreveta i klupice kojom se ispomagao pri lijeganju i ustajanju iz kreveta. Bilo je to 2. srpnja 1566. godine. Nostradamus je pokopan u uspravnom položaju u zidnoj niši franjevačke crkve u Salonu. Natpis na nadgrobnoj ploči glasi:

Rembrandt_FaustTu leže kosti illustrissimusa
Michela Nostradamusa,
Jedinog koji je, po sudu svih
smrtnika, bio dostojan pisati
perom skoro božanskim, pod
utje­cajem zvijezda, o događajima
koji će se zbiti po čitavom svijetu.
Potomstvo neka ne remeti njegov mir.

Centurije

Centurije predstavljaju zbirku od deset, odnosno dvanaest knjiga (11. i 12. knjiga djelomično su sačuvane) koje sadrže katrene ili proročanstva zbog kojih je Nostradamus postao slavan još za života. Proročanstva su pisana u rimovanim stihovima, a većinom su izrazito opskurna poput proročanstava delfske proročice. Nostradamus je proročanstva pisao na starofrancuskom jeziku, služeći se i provansalskim, grčkim, latinskim i talijanskim riječima. Također, koristio je anagrame, simbole, astrološka značenja te naizgled “besmislene rečenice”. Zbog svega ovoga proročanstva se jako teško mogu protumačiti. Izuzetak su prva dva katrena prve centurije u kojima govori o sebi i o tome kako je primio proročanstva.

Sjedeći noću u tajnom izučavanju,
Samotno počivajuć na mjedenom tronošcu:
Tanki plamen izniče iz praznine,
Od njega napreduje vjerujemo ne uzalud.
1. centurija, 1. katren

S ovim katrenom prve centurije Nostradamus započinje pisati svoja proročanstva. Izražava se pjesnički, tajnovito i slikovito. Čitajući prva dva stiha, lako ga možemo zamisliti u samoći i miru, zadubljenog u svoja izučavanja.

Zanimljivo je da još uvijek postoji Nostradamusova kuća u malom francuskom gradiću Salonu, u u njoj se danas nalazi Nostradamusov muzej. Kuća ima maleni toranj u koji se Nostradamus noću povlačio i gdje su prema njegovim biografima nastala proročanstva.

2273908039_020b091124_bU godini kad Saturn i Mars podjednako planu,
Zrak vrlo suh dug trag meteora:
Iz skrivenih vatri veliko mjesto gori toplinom,
Malo kiše, vreli vjetrovi, ratovi, provale.
4. centurija, 67. katren

Osjećam primicanje velike gladi
Često se okreće pa postaje opća:
Tako velika i duga da će otkidati
Korijen stablu i dijete sa sise.
1. centurija, 67. katren

Ennosigee oganj iz središta zemlje
Izazvat će podrhtavanje novoga grada:
Dvije velike hridi ratovat će dugo,
A onda će Arethuse zarumeniti novu rijeku.
1. centurija, 87. katren

Vođa Londona po vlasti nad Amerikom,
Otok Škotska trpi od mraza:
Kralj Reb će imati tako lažnog antikrista,
Da će među svima zametnuti kavgu.
10. centurija, 66. katren

U drugom stihu spominje mjedeni tronožac, što asocira na proročicu Pitiju koja je navodno proricala sjedeći na tronošcu pored otvora u zemlji. Ovdje, kao što vidimo, Nostradamus koristi jezik simbola kako bi nam predao određenu poruku.

Treći i četvrti stih vrlo su nejasni premda nas “tanki plamen izniče iz praznine” asocira na proročanske vizije. Naime, smatra se da je Nostradamus pod svjetlom svijeće promatrao mirnu površinu vode u posudi i na taj način dolazio do svojih vizija.

Štap u ruci usred BRANCHUSA
vodom vlaži skute i stopala svoja
Strašan glas: dršće u odjeći svojoj
Božanski sjaj. Bog sjedi blizu.
1. centurija, 2. katren

U ovom katrenu Nostradamus ukazuje na određeni obred kojim se služio kod proricanja. Zanimljivo je da spominje starogrčkog poluboga Branchusa ili Branha, čije je ime Nostradamus napisao velikim slovima. Riječ branchus prevodi se kao “grlo”, ali i “grane”. Polubog Branchus bio je prema grčkoj mitologiji Apolonov sin koji je dobio dar proricanja nakon što je poljubio svog oca. U gradu Didimi nalazilo se proročište posvećeno Apolonu i Branchusu koje je po važnosti bilo odmah iza Delfa. Prema predaji, Branchusovi štovatelji također su zadobivali dar proricanja.

Ljetopisac Jamblih Kalkiđanin iz IV. stoljeća ovako opisuje obred vezan uz proricanje u Branchusovom proročištu: “Branhova proročica ili sjedi na stupu ili pak u ruci drži štap udaljen od nekog božanstva, ili pak vlaži noge ili rub svoje halje vodom i zahvaljujući tome proriče. Tim se činima prilagođuje Bogu, kojeg prima izvana …” Sličnost između prva dva stiha katrena i navedenog Jamblihovog citata toliko je očita da možemo pretpostaviti da je Nostradamus ili čitao ovog pisca ili je imao proročanski dar boga Branchusa.

Nostradamus_propheciesUvod u Centurije

U uvodu u Centurije, koji je napisao 1555. godine u obliku pisma upućenog svom tek rođenom sinu, Nostradamus se obraća i svima onima koji će ih u budućnosti čitati: “Poslije svoje smrti ostavljam proročanstva svome sinu Cezaru, a za dobrobit svih ljudi.”

Uvod je očito napisan s namje­rom da nas upozna s ključnim eleme­ntima vezanim uz Centurije. Kako su i zbog čega nastale te kako ih ­ispravno protumačiti? Nostradamus kaže: “Proveo sam mnogo vremena u svakodnevnoj, noćnoj kontemplaciji. Božanski duh dodijelio mi je proročanski dar i znanje o ­astronomiji.”

Nostradamus navodi probleme koji će se javiti prilikom tumačenja Centurija jer za njih postoji ključ koji ih štiti od pogrešnih interpretacija. “Ključ ispravnog tumačenja ostat će zauvijek pohranjen u mome srcu”, piše u Nostradamusovu uvodu.

U drugom dijelu uvoda daje nam odgovor zašto je svoja proročanstva zaštitio ključem: “Vjerske vođe, vođe sekti, vladari i kraljevi država željet će ih izmijeniti i iskriviti i zato sam ih napisao zagonetnim, dvosmislenim pa čak i nesuvislim stilom. Ispravno će ih protumačiti oni čije su vrline snažne, oni koji meditiraju unutar svog srca.”

Iz uvoda se nadalje može shva­titi da su proročanstva dobivena pomoću astronomsko-astrološkog znanja te kroz božansko nadahnuće i proročanski duh: “Proročanstva sam primio po­moću proročanske inspiracije koja potječe od Svemogućeg i samo tada svjetlo malog plamena djelomično ­otkriva budućnost.”

Dalje u uvodu Nostradamus navodi da se događaji opisani u Centurijama ne moraju dogoditi jer oni prvenstveno ovise o Božjoj volji, ali i o čovjekovoj slobodnoj volji.

Proročanstva obuhvaćaju dugo vremensko razdoblje od 1555. do 3797. godine, a predviđaju specifične, neočekivane događaje koji se mogu dogoditi u raznim dijelovima svijeta. Katreni nisu složeni po kronološkom redu događaja, a navodi mjesta i vremena namjerno su ograničeni.

Proučimo li pomnije predgovor Centurija, naići ćemo na elemente gnoze, kabale, hermetičkog znanja i simbolike brojeva. Nostradamus spominje da se sve odigrava u određenim cikličkim kretanjima koja su povezana uz nastanak, razvoj i propadanje. Predviđa dolazak “zlatnog doba”, kao i vrijeme kada će neznanje nestati.

Govori o nebeskom svodu koji se sastoji od sfera, a posebno spominje zadnju, osmu sferu kao sferu zvijezda nekretnica ili Primum mobile koja potiče cikličko kretanje univerzuma. Spominje i “astralnu znanost” kao vezu između duha i materije pomoću koje je primio proročanstva.

02A10RCXKatreni

Nostradamus kaže da su katreni pri­mljene vizije velikih događaja, nevolja, čudesa i nesreća koji će se javljati tijekom vremena. Većina katrena izuzetno je zagonetna pa zapanjuje primjer njegovog preciznog proročanstva u kojem je izrijekom naveo ime najvećeg francuskog znanstvenika XIX. stoljeća – Louisa Pasteura.

Izgubljen pa nađen, skriven kroz stoljeće dugo,
Pasteura će častiti kao poluboga:
Ali prije nego što Mjesec dovrši svoj krug,
Drugim će vjetrima biti obeščašćen.
1. centurija, 25. katren

Smatra se da je Nostradamus u svojim katrenima predvidio dva svjetska rata, ali i Treći svjetski rat koji će početi u sedmom mjesecu novog tisućljeća napadom na veliki grad. Također se spominje i dolazak Antikrista, čovjeka koji će navodno zavladati svijetom.

U svom pismu francuskom kralju Henriku II. objašnjava prirodu katrena: “Budući da moji proračuni neće biti povoljni za sve narode, tajne navedene u katrenima ne smiju biti iznijete, izuzev u obliku zagonetki i izreka. Premda svako proročanstvo posjeduje samo jedno točno značenje, ja ću ih napisati u dvosmislenom ­obliku.” Nadalje, Nostradamus objašnjava kralju da se ništa ne događa po nalogu sudbine, već da sve potječe od Boga i prirode: “Sve od Boga i prirode, a objedinjeno u kretanjima nebeskih tijela.”

Kroz povijest, kao i danas, katreni su predmet raznoraznih špekulacija od strane proučavatelja Nostradamusovih Centurija. Također, svako povijesno razdoblje davalo je objašnjenjima ­katrena svoj upečatljiv stil. U doba romantizma, primjerice, pažnja se pridavala pronalasku romantičnih junaka i herojskih događaja sakrivenih u katrenima, a danas se pažnja pridaje otkrivanju terorističkih djela.

O katrenima ne možemo niti govo­riti bez zapadanja u nagađanja i grube pretpostavke, a kamoli kroz njih otkriti budućnost. Sam Nostradamus zaključio je Centurije upozorenjem:

Tko čita ove stihove, neka to čini zrelim umom;
Nek ne privuku profane, vulgarne i neznalice
Svi lažni astrolozi, budale, barbari nek im ne prilaze.
Snosit će posljedice, oni koji postupe drukčije.

A svome sinu savjetuje: “Dragi moj sine, ne vježbaj uzalud svoj um na maštarijama oko ispravnog tumačenja katrena, radije proučavaj kretanje nebeskih tijela i njeguj unu­tarnji uvid, i skrivene stvari bit će ti otkrivene.”

Autor: Mario Piškur