broj 59

Jacob Boehme

Jacob Boehme, njemački mistik i filozof, premda formalno neobrazovan, kroz niz vizija stječe sposobnost da očima duše vidi u dubinu stvari. Otuda je i poteklo čitavo njegovo učenje. U svojim djelima Boehme iznosi mistični i metafizički sustav u kojem razrađuje svoje viđenje Boga, čovjeka i prirode.

Pronađena najstarija kršćanska crkva?

U mjestu Rihabu u Jordanu, u blizini sirijske granice, arheolozi su u lipnju 2008. godine nakon tromjesečnih iskapanja ostataka Crkve […]

Ludwig van Beethoven

Beethoven, jedan od najvećih glazbenika svih vremena, glazbu je doživljavao kao most koji spaja ljude; kao most koji ujedinjuje srca i misli svih ljudi na njihovu trnovitom putu prema sreći. On nije ostavio mnogo glazbenih djela, ali je njegova uzvišena glazba izrazila svu njegovu borbenost, humanost i ljubav prema prirodi i čovjeku.

Možda jest, možda nije

Bijaše jednom stari seljak koji je godinama obrađivao svoja polja.

Jednog mu dana pobježe konj. Čuvši vijest, susjedi prihodiše seljaku:

Kakva nesreća! […]

Što je placebo učinak?

Sve što se događa u umu utječe na tijelo i obrnuto.
Um i tijelo ne mogu se promatrati odvojeno.
Hipokrat
Placebo učinak je […]

Sredozemna medvjedica

Danas kada su vijesti o ugroženosti pojedinih biljnih i životinjskih vrsta nažalost sve češće, ponovni su­sret sa sisavcem koji je […]

Srednjovjekovni vrtovi

Tijekom čitavog srednjeg vijeka jedna od najvažnijih karakteristika vrta bila je njegova zatvorenost prema okolnoj prirodi, što je djelomično posljedica nesigurnih vremena, a dijelom izraz jedne općenite srednjovjekovne potrebe za zatvaranjem i samodostatnošću.

Atenska škola

Rafaelovo remek-djelo Atenska škola nadahnuto je tradicijom klasične Grčke i Rima i simbol je renesanse – povratka i obnove svevremenih ljudskih vrijednosti. Slika nas poziva da zaronimo dublje u nju kako bismo stupili u pravi dijalog s filozofijom.

Ivana Brlić-Mažuranić

Vjerojatno nema djeteta, a ni odrasle osobe koja nije čula za Šegrta Hlapića ili Šumu Striborovu. No tek će manji broj njih znati da je Ivana Brlić-Mažuranić bila prva žena član tadašnje JAZU (danas HAZU), te čak dva puta bila predlagana za Nobelovu nagradu za književnost.

Moć mita

Od najstarijih dana povijesti čovječanstva susrećemo se s mitskim pričama. One se nalaze u korijenu svake kulture. U njima je čovjek nalazio smjernice, savjete, putokaze za koračanje vlastitim životnim putem.