Drevni narodi Srednje Amerike razvili su umjetnost kakvu ne nalazimo ni u jednoj drugoj poznatoj civilizaciji, a to je izrada odjeće i ukrasa od raznobojnog perja.
Šarolikim perjem tropskih ptica, osobito iz porodice papiga, prišivenim na tkaninu, znali su proizvesti profinjene mozaike kojima su fine pahuljice kolibrića nježnih eteričnih boja davale izvanredan sjaj. S perjem su vješto kombinirali zlato koje je samo pridonosilo ljepoti i raskoši pernatih ukrasa.
Perjem se ukrašavala odjeća svećenika i vladara, hramovi i različiti ceremonijalni predmeti. Nijedan drugi američki proizvod nije izazvao toliko divljenja u Europi koliko pernati ukrasi. U Europu su osvajači donijeli mnoge umjetnine od perja, između ostalog ceremonijalne predmete koji su pripadali posljednjem vladaru Astečkog Carstva Montezumi II. To su ceremonijalni štit od perja, Ahuizotl, koji prikazuje plavog kojota na crvenoj podlozi čiji su obrisi obrubljeni pločicama od zlata, te kruna poznata kao Kopilli Ketzalli, koja se sastojala od zlatne kacige čiji je vrh ukrašen s 400 pera svete ptice quetzal. Quetzal je za Azteke sveta ptica, simbolizira mudrost, obilje, slobodu i mir. Broj 400 je simbol vječnosti i neizmjernosti. Prema astečkoj tradiciji samo su najviši dužnosnici, poput kralja i visokih svećenika, bili ovlašteni nositi 400 quetzalovih pera. Cortés je zlatnu kacigu rastopio, a pernati ukras poklonio španjolskom kralju i austrijskom nadvojvodi Karlu I., koji ga je donio u Austriju 1524. g. Ovi možda najljepši sačuvani primjerci nalaze se u Etnološkom muzeju u Beču. Potomci Azteka iz Meksika još od 1986. g. prikupljaju potpise u cijelom svijetu da se Kopilli Ketzalli vrati u matičnu zemlju, tj. u Nacionalni muzej Meksika koji je sagrađen na ostacima Montezumine palače. Legenda kaže, kad se “dragocjena kruna” vrati na ovo sveto mjesto, indijansko Sunce će svanuti preko cijelog planeta i podučavati skladu, miru i poštivanju svih ljudi.
Autor: Dunja Rosić[/fusion_builder_column][/fusion_builder_row][/fusion_builder_container]