…brodili su za novim životom i krajem i, prošavši mimo drugih naroda, stigli su u Umbriju gdje su podigli gradove i gdje sve do dana današnjeg stanuju. Promijenili su ime, pa se umjesto Liđana nazivaju prema kraljevu sinu koji ih je vodio (Tirsen): prema njemu su uzeli ime i zovu se Tirsencima.
Herodot, Povijest
Dok su nam do sada najbolji uvid u svijet Etruščana pružale slike i predmeti pronađeni u njihovim mnogobrojnim grobnicama, etruščanska kuća, najnovije arheološko otkriće u Vetuloniji, pomaže nam rasvijetliti novo poglavlje njihove povijesti vezano uz svakodnevni život.
Na ovom lokalitetu ne bavimo se grobnicama, već živim ostacima svakodnevnog života. Ovo su mali etruščanski Pompeji, izjavila je u lipnju 2010. godine Simona Rafanelli, voditeljica arheološkog nalazišta Poggiarello Renzetti u Vetuloniji.
Drevni grad Vetulonija, smješten u brdima Mareme, petnaestak kilometara od Tirenskog mora, bio je jedan od dvanaest etruščanskih gradova koji su sačinjavali savez poznat kao “dodekapolis”. U davna vremena, naselivši prostor uz Tirensko more, Etruščani su živjeli na području današnje Toskane, zapadne Umbrije i sjevernog Lacija.
Otkako su izronili iz arhajskog doba, Tuski (Tusci) ili Etruski (Etrusci), kako su ih nazivali Rimljani, ili Tirenci, kako su ih poznavali Grci, predstavljaju zagonetku za mnoge znanstvenike još od antičkih vremena. Ako uzmemo u obzir svjedočanstva Katona (Origines, f. 62), prema kojemu je etruščanski kulturni utjecaj na svom vrhuncu prožimao cijeli Apeninski poluotok, može se nazrijeti važnost ovog naroda koji je zauvijek nestao s povijesnog obzora ostavivši iza sebe samo nekoliko pisanih tragova.
Autoriteti na području etruskologije proglasili su ovo otkriće izvanrednim, jer iako je kuća samo djelomično otkopana, za razliku od drugih otkopanih etruščanskih kuća od kojih su ostali samo temelji, ova u Vetuloniji ima djelomično očuvane zidove i prve etruščanske cigle ikada pronađene, kakve i danas koriste stanovnici Toskane. Na arheološkom nalazištu u Vetuloniji pronađeni su i drugi zanimljivi ostaci, uključujući dvije brončane kvake i više od sto željeznih čavala upotrijebljenih u izgradnji prvog kata kuće koju arheolozi smještaju u helenistički period.
Ovo je samo mali dio kuće. Naš je cilj otkopati cijeli objekt i vrlo smo uzbuđeni zbog onog što bismo mogli otkriti u dijelu namijenjenom za stanovanje, zaključila je Giuliana Agricoli, članica arheološkog tima koji pomoću dobro očuvanih i značajnih arheoloških ostataka pokušava rekonstruirati svakodnevni život Etruščana.
Autor: Luka Marić[/fusion_builder_column][/fusion_builder_row][/fusion_builder_container]
