Krajem listopada i početkom studenog protekle 2005. godine, iz Bosne i Hercegovine poput bombe je odjeknula informacija o otkriću piramide. Objavio ju je dr. Semir Osmanagić prilikom sarajevske promocije svoje knjige Bosanska piramida Sunca.
Zbog svog, usuđujemo se reći, “preslobodnog” načina pisanja o zadanoj temi i popriličnog miješanja teorija i hipoteza s činjenicama, ni knjiga, ni arheološki nalazi nisu dočekani s odobravanjem, već s negativnim kritikama sarajevskih kulturnih institucija. Dodatni je razlog tome taj što je Osmanagić prilikom objavljivanja arheološkog nalaza zaobišao bilo kakvu suradnju sa stručnim institucijama BiH. Osim toga, Osmanagić, koji živi i radi u Houstonu, nije diplomirani arheolog, već ekonomist i sociolog vrlo širokih interesa, a doktorirao je na temu “Civilizacija Maya”.
Dok ga većina bosanskih stručnjaka smatra “običnim amaterom, zanesenjakom i mešetarom”, on se naziva samostalnim istraživačem, a glavno mu je područje zanimanja arheologija i njene zagonetke na koje moderna znanost nema odgovora. Obišao je mnoštvo arheoloških lokaliteta širom svijeta i dosad je objavio devet knjiga u ciklusu Alternativna historija svijeta. Kako sam kaže: “Alternativna historija je alternativa ’istinama’ koje se serviraju javnosti od strane medija i elita koje, iza scene ili otvoreno, vladaju svijetom od pamtivijeka.”
Sa spomenutim bosanskim fenomenom Osmanagić se prvi put susreo u travnju prošle godine, kada je na poziv Zavičajnog muzeja došao u posjet srednjovjekovnom gradu podignutom na brdu Visočica iznad gradića Visokog. Inače, ovo je zaštićeno arheološko područje jer na njemu počivaju ilirska utvrda, rimska promatračnica i srednjovjekovni bosanski grad Visoko. Osmanagić je prof. Hodoviću, direktoru Zavičajnog muzeja, odmah rekao da ga obrisi brda, kao i plato na vrhu Visočice na kojem je podignut srednjovjekovni grad, neodoljivo podsjećaju na meksičke piramide. “Zaprepastio sam se kada sam vidio da je brdo potpuno pravilnog geometrijskog piramidalnog oblika.” Povodeći se svojim istraživačkim iskustvom kada je riječ o piramidama, ali i nekim svojim sedmim čulom, Osmanagić je bio uvjeren da brdo Visočica u svojoj unutrašnjosti skriva kamenu strukturu napravljenu ljudskom rukom. Geodetska karta Visočice pokazala je da se orijentacija brda poklapa s orijentacijom strana svijeta, da središnji dio ima piramidalni oblik, te da se s njega proteže pravilan stepenasti pad.
Sljedeća tri mjeseca Osmanagić se dao na ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti za početak sondiranja brda, obvezavši se da neće biti bušenja na samom Gradu. Radovi su odobreni i u kolovozu 2005. u sedam je dana obavljeno šest sondiranja koja je financirao sam Osmanagić.
Svoje tvrdnje o kamenoj strukturi brda Osmanagić je potkrijepio rezultatima dobivenim sondiranjem brda Visočica, koje je izveo na različitim visinama i na različitim stranama. Rezultati su ukazali na brojna odstupanja od prirodne strukture, poput utvrđene pojave kamenih ploča od dolomita i pješčenjaka, koje su raspoređene na istoj razini na stranama sondažnog bunara, tako da je objavljena hipoteza o monumentalnoj piramidi, čiji je plato dugačak 420 metara i popločan kamenim pločama pješčenjaka, da je piramida građena od kamenih monolita stepenastog oblika i podsjeća na piramide iz Srednje Amerike.
No, Osmanagić tvrdi da to nije sve, već da visočka dolina formira čitav kompleks monumentalnih drevnih građevina koje podsjećaju na Teotihuacán, gdje je brdo Visočica nekad bilo piramida Sunca, a susjedno brdo Križ piramida Mjeseca, te da je čitav kompleks bio povezan podzemnim tunelima. Oni su danas vidljivi u mjestu Ravno, tri kilometra udaljenom od Visokog (zasad su istraženi samo u duljini od 250 m).
Glas o bosanskoj piramidi stigao je i do Zahija Hawasa, glavnog tajnika egipatskog Vrhovnog savjeta za starine, koji je za BBC izjavio da je “moguće da tu postoji neka piramida izgrađena ljudskom rukom”, ali da je za vjerodostojne arheološke dokaze potrebno obaviti daljnja istraživanja. U potpunosti je odbacio Osmanagićevu teoriju o jedinstvenoj super-civilizaciji koja je izgradila sve svjetske piramide, objašnjavajući da postoje jasni arheološki dokazi koji pokazuju da su sve svjetske civilizacije koje su gradile piramide imale vlastiti identitet.
Osmanagić, koji tvrdi da je na pragu najvećeg europskog arheološkog otkrića, zatražio je i dobio suglasnost za “daljnja istraživanja na period od pet godina”, mada su neki bosanski stručnjaci javno izrazili sumnjičavost po pitanju pribavljenih suglasnosti. U međuvremenu je utemeljena fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca”. Detaljna ispitivanja visočke doline koja počinju u travnju 2006. vjerojatno će mnogo toga razjasniti, a petogodišnja istraživanja možda iznjedre prvu bosansku, a time i prvu europsku piramidu.
Autor: Vedran Poropat[/fusion_builder_column][/fusion_builder_row][/fusion_builder_container]
