Kinička filozofska škola poznata je po asketskom pristupu životu, a ponajviše po svom najpoznatijem predstavniku Diogenu iz Sinope. No bilo je i drugih kinika čije su životne priče vrlo zanimljive. Svakako je takva Krateta iz Tebe. Pripadao je najvišim krugovima tebanskog društva i bio iznimno bogat. Njegovo bogatstvo sugrađani su procijenili na 300 talenata; usporedbe radi, za 20 talenata mogla se sagraditi trirema (troveslarka), najskuplji brod tog vremena. Postavši Diogenov učenik, međutim, on je svo to bogatstvo razdijelio narodu, izabravši umjesto bogatstva strog i oskudan kinički način života, sirotinjsku hranu, skromnu odjeću i stan pod vedrim nebom.

Kratet je, za razliku od svog učitelja poznatog po britkim i podrugljivim kritikama društva i pojedinaca, bio blag savjetnik, usrdan prijatelj, tješitelj i liječnik duša. Gdje god bi došao i vidio nevolju, spremno je pomagao, zbog čega je bio slavljen među običnim svijetom kao neko više biće, a na vratima mnogih kuća širom Helade pisalo je: “Kratet, dobri duh, može u ovaj dom slobodno ući.”

Jednog dana kada je već bio učitelj i putovao Heladom, upoznao je brata i sestru Metrokla i Hiparhiju iz Maronije u Trakiji, pripadnike ugledne aristokratske obitelji. Hiparhiju su zbog ljepote i bogatstva salijetali mnogi prosci, ali ona se na prvi pogled zaljubila u Krateta i nitko je nije mogao odgovoriti od nakane da se uda za njega. Njeni roditelji su i samog Krateta molili da je odgovori, što je on i pokušao, no Hiparhija je ostajala pri svojoj odluci. Na kraju Kratet pred nju stavi sve što je imao – ogrtač, torbu i štap, simbole kiničkog siromaštva i reče: “Ovdje stoji tvoj odabranik i sva njegova imovina.” Hiparhija na to nepokolebljivo odgovori: “Ne udajem se za tvoju imovinu, nego za tvoju ličnost.” Odbacivši sve prosce, odrekavši se bogatstva, ona obuče kiničku haljinu i pođe s Kratetom, čime je stekla slavu najsmjelije helenske žene.

Autor: Jerko Grgić