Iranska Riznica nacionalnih dragulja jedna je od najvećih svjetskih zbirki dragog kamenja dostupnih oku javnosti. To je zbirka krunskih dragulja iranskih vladara, prikupljana tijekom pet proteklih stoljeća, koja svojim obimom podsjeća na blaga opisana u legendama i bajkama poput Tisuću i jedne noći. Danas se nalazi u središtu Teherana pod okriljem Centralne banke Islamske republike Iran. Njena je vrijednost neprocjenjiva zbog jedinstvenosti pojedinih primjeraka, kvalitete izrade i povijesnih razloga.
Pretpostavlja se da su začetnici zbirke vladari Safavidske dinastije iz XVI. stoljeća. Barem tako stoji u zapisima koje su za sobom ostavili veliki svjetski putnici poput Jean-Baptistea Taverniera, Chevaliera Chardina, braće Shirley, Georgea Mainwaringa i drugih.
U to su vrijeme emisari sa safavidskog dvora dragocjene primjerke nabavljali iz Indije, Otomanskog Carstva, te čak iz Italije i Francuske. Zbirka je kroz stoljeća doživljavala svoje uspone i padove. Zbog nje su pokretani ratovi, bila je pljačkana i ponovno vraćana u posjed. Dragulji su kupovani, ali i darivani. Jedan od nepovratno izgubljenih i neprežaljenih dragulja iz zbirke svakako je legendarni dijamant Koh-e Noor, Planina svjetlosti, koji je nakon brojnih tragičnih događaja završio u kruni britanske kraljice Viktorije. Iranci uz njega obavezno povezuju drugi dijamant, znan kao Darya-e Noor, More svjetlosti, danas najznačajniji primjerak ove iznimne zbirke. Ljubičasti dijamanti iznimno su rijetki, a Darya-e Noor, od oko 182 karata, najveći je i najljepši među njima. Prema legendi, bio je ugrađen u krunu perzijskog cara Kira, a danas je uokviren s 457 manjih dijamanata i 4 rubina.
Zbirka sadrži više stotina tisuća primjeraka različitih vrsta dragog i poludragog kamenja iz cijelog svijeta, te brojne predmete iznimne umjetničke vrijednosti napravljene ili ukrašene od njih. Među brojnim ukrasnim predmetima, mačevima, štitovima i odjećom urešenom draguljima, te krunama, tijarama, ogrlicama i drugim predmetima teško je izdvojiti najljepše. Zbirka ujedno sadrži najveću svjetsku kolekciju smaragda, rubina, žutih dijamanata i spinela, među kojima se nalazi i najveći ikad pronađen, tzv. Samarijski spinel od 500 karata.
Spomenimo još globus od dragog kamenja promjera 66 centimetara, napravljen 1869. godine. U njega je ugrađeno 34 kg zlata i 51 366 komada različitih vrsta dragog kamenja ukupne težine 3,6 kg.
Autor: Jerko Grgić[/fusion_builder_column][/fusion_builder_row][/fusion_builder_container]
