Grčke oslikane vaze dio su zanatske umjetnosti, ali su i mnogo više od toga jer su neke od njih prava umjetnička djela. Od slikarstva drevne Grčke malo je toga sačuvano i zato su vaze vrijedan materijalni izvor za proučavanje grčkog slikarstva, a ujedno nam pružaju zanimljive podatke o religiji, običajima i svakodnevnom životu starih Grka.

U razvoju grčkog slikarstva možemo pratiti nekoliko razvojnih faza koje se međusobno razlikuju u stilu i tehnici oslikavanja.

Eksekija, Dionizov brod, slika na plitici, oko 530. g. pr. Kr., München.

Eksekija, Dionizov brod, slika na plitici, oko 530. g. pr. Kr., München.

Početkom VII. st. pr. Kr. ispr­va je u korintskim radionicama korištena crnofiguralna tehnika, ali su je antički majstori usavršili i od VI. st. pr. Kr. potpuno je zavladala tadašnjim tržištem. Atenski majstori uvode vlastite standarde: unapređuju tehniku rada, kvalitetu pečenja i sjaj crnog firnisa, oplemenjuju crtež, jasnije izražavaju pokret i usklađuju prikaze figura s ukrasnim elementima i detaljima.

Vaze su izrađivane u specijali­ziranim radionicama, a bile su djelo keramičara i slikara, od kojih su neki ostavili i svoje potpise.

Eksekija (Exekias) je stvarao, otprilike, u razdoblju između 550. – 525. g. pr. Kr. Nažalost, nema sačuvanih podataka o njegovom životu, ali je ostavio pečat u vremenu kroz svoj rad i umjetnost. Bio je lončar i slikar i uvodio je novine na oba polja djelovanja. Istraživao je nove oblike posuda i tehnike, poput pojačavanja boje koraljnocrvenim premazom. Crnofiguralnu tehniku doveo je do savršenstva. Njegova se djela odlikuju detaljima, preciznošću i jasnom kompozicijom. Mnoga su pronađena na atenskoj Agori, te na Akropoli – što govori o njegovom ugledu. Akropola je bila mjesto vjerskih svečanosti za čije su se potrebe tražili birani predmeti. Osim u Grčkoj, njegova su djela bila cijenjena i u Italiji. Jedan Eksekijin rad pronađen je na tlu Etrurije.

Sačuvano je šesnaest njegovih potpisanih djela i mnogo onih koja mu se ili pripisuju ili su nastala pod njegovim utjecajem.

Među poznatijim radovima je tzv. Dionizov brod koji se danas čuva u Münchenu. Unutrašnjost prikazuje boga Dioniza na brodu. Koraljnocrveni premaz ispunjava cijeli prostor. Dno posude Eksekija koristi kao površinu za glavni scenarij: brod na kojem je Dioniz putovao u Atenu oteli su gusari i Dioniza namjeravali prodati u roblje. Međutim, Bog je učinio da iz jarbola izraste loza, što je gusare toliko prestrašilo da su skočili u more i pretvorili se u dupine.

Eksekijin potpis na vazi: ΕΧΣΕΚΙΑΣΕΠΟΙΕΣΕ (Eksekija napravio [me]), oko 550. - 540. g. pr. Kr., Louvre.

Eksekijin potpis na vazi: ΕΧΣΕΚΙΑΣΕΠΟΙΕΣΕ (Eksekija napravio [me]), oko 550. – 540. g. pr. Kr., Louvre.

Na amfori koja se čuva u Vatikanskom muzeju može se vidjeti prikaz iz Ilijade. Amfora prikazuje ahejske junake, Ahileja i Ajanta, koji u predahu između borbi, pred Trojom, sjede jedan nasuprot drugom igrajući na ploči igru košćicama. Vidljivo je da su na dužnosti, nose oklop i drže koplja. Ostalo se njihovo oružje nalazi u neposrednoj blizini, što upućuje na to da su spremni za bitku. Ova je amfora lijep primjer Eksekijinog umijeća i prepoznatljivosti njegovog rada: on popunjava figure likova s mnogo pažljivo urezanih finih linija, obraćajući pritom pozornost na detalje i ukrase. Ahilej i Ajant nose bogato ukrašenu odjeću na kojoj je gotovo svaki ukras i detalj jasno vidljiv unatoč maloj površini.

Eksekija vaze potpisuje riječima: Eksekija napravio

[me]. Osobitost potpisa je u tome što je uobličen tako da izgleda kao da se promatraču ne obraća umjetnik, već sama vaza, njegovo živo umjetničko djelo.

Autor: Linda Cvitanić