O ISTINI
Jednu istinu htio bih Ti reći,
Sažet ću to tek u dvije riječi:
Tvojom ljubavlju u zemlju ću ući,
Ljubavlju ću Tvojom iz zemlje izaći.
Abu Sa’id Abul Khayr (967. – 1049.), prvi sufijski pisac koji je kroz formu ljubavnih pjesama govorio o mističnom jedinstvu s Bogom, odigrao je stoga ključnu ulogu u začinjanju perzijske sufijske poezije. Još je za života stekao slavu širom islamskoga svijeta.
ZNANJE
Vrijediš onoliko koliko ti znanje na čast služi,
Bogatstvo, izgled, novac – ničim te ne duži.Vladara kojeg znanje i vještine hvale,
Ne mogu uniziti nikojake klevete.Čak i da mač počiva u korici,
Ne može nauditi njegovoj oštrici.I premda se Mjesec oku skriva iza oblaka,
Ne tamni on u sjenci, niti gubi sjaja.I lancima okovan, lav se opet lovom bavi,
Svejednako častan je, gnjevni lav u tamnici.
Farrukhi Sistani (Abul Hasan Ali ibn Julugh Farrukhi Sistani), dvorski pjesnik turkijskih vladara Gaznavida (X.-XI. st.), te sjajan glazbenik.
POUKA VREMENA
Plemenitoj pouci podučilo me vrijeme,
Sva mudrost u njem´ leži, pogledaš li bolje.Ne tuguj zbog tuđe sreće – govori ti vrijeme,
Mnogo li je onih što sudbu tvoju za se žele.Suzdrži se od ljutnje, od bijesa – ono kazuje,
Jer kom´ jezik slobodan je, noge su mu okovane.
Rudaki (Abu Abdollah Jafar ibn Mohammad Rudaki) (858. – 941.). Smatra se utemeljiteljem klasične perzijske književnosti. Bio je pjesnik na dvoru samanidskog vladara Nasra II. u Bukhari, ali je pred kraj života pao u nemilost i skončao u siromaštvu. Njegove poučne ode i epigrami podsjećaju na epikurejsku filozofiju života i ljudske sreće.
NIŠTA, IŠTA
Kad kaplja kiše iz oblaka kanu,
Beskrajnost mora zbuni je i ganu:
“Zar sam ja,” reče, “spram tog mora išta?
Ono je svuda, ja sam u njemu ništa!”
Kad sitna vidi svoje ništavilo,
Školjka je primi radosno u krilo;
Pod nogom neba u sedefu osta
Dok sjajan biser za krunu ne posta.
Tako kap stiže gdje se prijesto diže,
Da bude išta, spusti se do ništa.
Saadi (Abu Muhammad Muslih al Din bin Abdallah Shirazi) (1213. – 1291.), jedan od najslavnijih perzijskih pjesnika. Njegova djela Golestan (Ružičnjak) i Bustan (Voćnjak) prevedena su na mnoge jezike, a njegov mauzolej u rodnom Širazu mjesto je hodočašća. Elegantne jezične figure iz njegovih pjesama i danas su živo prisutne u perzijskom govoru.
SVIJET PUN TEBE
O, Ti u mojoj duši, a duša za Te ni ne zna!
O, Ti što ispunjaš svijet, a da on za to ne zna!Prem´mudrost starosti i mlađ mladosti Tvojim putem hode,
Starac bez Tvog je znamena, a nit´ mladić za Te zna.Kad srce i duša dokuče da vječno u njima prebivaš,
Kao da ništa saznali nisu – nijedno za Te ne zna.Lik Tvoj u misli, al´ spoznaja o Tebi nedostižna,
Ime Tvoje na jeziku vazda, al´ jezik Te ne spozna.Po imenu i znamenju ljudi za Te znadu,
Al´ nitko iz tog obilja ništa o Tebi ne zna.Ta čemu uopće trud da pojasnim Te riječima,
Kad svaki je opis jalov, kad tumačenje za Te ne zna?Oni što biser traže u moru Tvojega bivstva,
Do sigurna znanja stigli, al´ ni slutnja za Te ne zna.Prem´Te Atar zove, ljubav Tvoju vječnu iska,
Ni on, k´o ni drugi, ništa, baš ništa o Tebi ne zna.
Feriduddin Muhammed Attar (Abu Hamid bin Abu Bakr Ibrahim) (oko 1142. – 1221.), ljekarnik i sufi. Njegovo najpoznatije djelo je Manteq al-tayr (Govor ptica) koje ima 4458 stihova. Pticama su predstavljeni oni koji tragaju za istinom, a simbol istine je mitska ptica simorg. Usporedba ljudske duše s pticom i tijela s kavezom, te zatvorenost duše u tijelu, tema je prisutna u djelima svih islamskih filozofa i mistika. Oni su osobitu pažnju posvećivali težnji duše da se oslobodi iz kaveza tijela.
NITKO NE ZNA
Nekoliko dana tek bijah na svijetu,
Vjetar me donese na ovu zemlju.Čas prkosom, čas nježnošću
Prljah svoju čistu dušu.U srcu vatru razgorih,
Iz očiju suza pustih,Zbog prohtjeva šejtanskih
Ni trenutka sretan ne bijah.Na koncu, kad dođe kraj svemu,
U žetvu svojih plodova krenuh;Nit´ tko zna kamo otiđoh,
Nit´ sâm znam gdje bijah.
Ibn Sina (latinizirano Avicena, 980. – 1037.), izvanredno svestrani perzijski liječnik i najslavniji islamski filozof. Njegovo najpoznatije djelo je Kanon medicine. U svojoj filozofiji, koja se temelji na Aristotelovom učenju, nastoji pomiriti racionalnu filozofiju i islamsku teologiju. Pred kraj života približava se sufizmu.
Odabrala Hana Lencović[/fusion_builder_column][/fusion_builder_row][/fusion_builder_container]
