Riđokosi svećenik – Antonio Vivaldi
Riđokosi svećenik, kako su suvremenici i prijatelji popularno zvali Antonija Vivaldija, zasigurno je jedan od najistaknutijih skladatelja i violinista barokne glazbe. On je i preteča današnjih dirigenata, jer je u pauzama između svojih solo dionica na violini mašući gudalom davao ritam orkestru.
Ludwig van Beethoven
Beethoven, jedan od najvećih glazbenika svih vremena, glazbu je doživljavao kao most koji spaja ljude; kao most koji ujedinjuje srca i misli svih ljudi na njihovu trnovitom putu prema sreći. On nije ostavio mnogo glazbenih djela, ali je njegova uzvišena glazba izrazila svu njegovu borbenost, humanost i ljubav prema prirodi i čovjeku.
Georg Friedrich Händel
Glazbeni svijet ove godine obilježava 250. obljetnicu smrti skladatelja Georga Friedricha Händela. Uz glazbu J. S. Bacha, njegova se glazba smatra najvrednijim izrazom visokog baroknog stila. Kruna su Händelova stvaranja oratoriji; poznavatelji glazbe onog vremena njegov su oratorij Mesija proglasili najsavršenijim glazbenim djelom.
Kineska glazba
Drevni kineski mit priča kako je Ling Lun otišao u Zapadne planine i tamo od dvanaest bambusovih cijevi napravio siringu koja proizvodi huang kung (žuto zvono), osnovni, primordijalni ton nalik glasanju ptice feniks – ton koji odražava harmoniju između Neba i Zemlje.
Hrvatska glazba XIX. stoljeća – I. dio
…Neka se crpi iz naroda ili
neka se ono što se novo stvori,
stvori u duhu našega puka…
Ljudevit Gaj
Početkom XIX. stoljeća revolucionarna […]
Hrvatska glazba XIX. stoljeća – II. dio
Rođen je 8. srpnja 1819. godine u Zagrebu kao Ignac Fuchs. U vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda mijenja ime u Vatroslav Lisinski. Njegova prva opera Ljubav i zloba ima povijesno značenje – to je prva opera na hrvatskom jeziku i sa sadržajem iz hrvatske povijesti.
Hrvatska glazba XIX. stoljeća – III. dio
Ivan pl. Zajc, skladatelj, dirigent i pedagog, četiri je desetljeća suvereno vladao hrvatskom glazbenom scenom. Stvorio je hrvatsku operu i dao temelje glazbenom školstvu i afirmaciji hrvatske glazbe. Pisao je pjevnu glazbu talijanskog tipa, no prožetu hrvatskim nacionalnim sadržajima i rodoljubnim duševljenjem.
Frederic Chopin
Chopinov izraziti glazbeni dar odredio je njegov životni put. Bio je virtuoz na klaviru i skladao je isključivo za klavir. Iako rodnu Poljsku napušta u dvadesetoj godini, njegovo je stvaralaštvo pod utjecajem Poljske i njenih motiva, a u skladu s njegovom oporukom, tijelo mu je sahranjeno u Parizu, a srce u Varšavi.
