tumblr_lovelkEW2K1qhy6r7o1_500Hram Ryoan-ji, u slobodnom prijevodu “Hram Mirnog Zmaja”, danas je jedan od zaštićenih spomenika Kyota, nekadašnje prijestolnice i kulturnog središta Japana, te prema UNESCO-u dio svjetske kulturne baštine. Pripada školi budizma Rinzai. Ryoan-ji je jedan od 1600 budističkih hramova u Kyotu, a ono što ga čini osobitim je njegov kameni vrt, remek-djelo japanske kulture.

Smatra se da je hram nastao u drugoj polovici XV. stoljeća kada je šogun Hosokawe Katsumoto kupio posjed s hramom te je na njegovom mjestu osnovao zen hram Ryoan-ji. Vrijeme nastanka vrta nije poznato. Pretpostavlja se da je djelo redovnika i slikara pejzaža Shinsoa Soamija (1472. – 1525.) te da je nastao u XVI. stoljeću. Tijekom godina vrt je doživio brojne promjene, a veliku ulogu u njegovom uređenju i održavanju imali su sami redovnici vođeni prvotnom idejom te učenjem zen budizma.

IMG_1146[1]Ryoanji_rock_garden_close_upryoanji-wellVrt je izgrađen u obliku pravokutnika, posut je šljunkom, a unutar njega nalazi se petnaest neobrađenih kamena raspoređenih u pet grupa: jednu grupu čini pet, dvije su sastavljene od tri i dvije od dva kamena. Zelenilo je prisutno jedino kao mahovina. S triju je strana ograđen zidom te ga je moguće promatrati samo s trijema hrama, s kojeg se u daljini vide planinski vrhunci.

Zanimljivost je vrta u tome što je kamenje u njemu nemoguće istovremeno obuhvatiti pogledom, a mogli bismo reći da nam isto tako izmiče i njegovo definirano značenje. Dok neka objašnjenja govore o prikazu beskonačnosti ili praznine koja je izražena kroz prisutnu jednostavnost, tajnu toga vrta nije moguće u potpunosti prenijeti riječima, opisima i objašnjenjima. Ona postoji više kao nutarnji doživljaj koji promatrač svaki put sam ponovo otkriva.

PrintVladimir Devide u knjizi Zen prenosi nam jedno takvo “otkriće” redovnika ovog hrama, Joeia Matsukure (1910. – 1983.): Možemo gledati na vrt kao na grupu brdskih otoka u velikom oceanu, ili kao na vrhunce planina što se izdižu nad morem oblaka. Možemo u njemu vidjeti sliku uokvirenu trošnim starim zidom, što ga samog za se smatramo nacionalnim bogatstvom, a možemo i zaboraviti okvir kad osjetimo istinu ovog mora što se proteže bez kraja. Soamijeva rječitost govorit će uvijek onima koji na vrt gledaju nutarnjim očima.

ryoanji_temple__kyoto_by_wmp80-d316z35Rinzai škola budizma bila je poznata po korištenju koana koji su poticali uzdizanje svijesti iznad logike i onog vidljivog s namjerom da približi učenika potpunijoj slici stvarnosti. Sve to navodi na pomisao da i sam vrt podsjeća na veličanstveni koan. On u sebi nosi karakteristiku bezvremenosti koja i današnjem posjetitelju, dok boravi u njemu, pruža mogućnost da se odmakne od svakodnevice te uroni dublje unutar sebe, što neki navode kao istinski smisao ovog mjesta mira i istančane ljepote.

Autor: Anastazija Pulja