U prvom dijelu članka Platonovo učenje o duši koji smo objavili u prošlom broju časopisa, prikazali smo učenje ovog velikog antičkog filozofa o besmrtnosti duše i o smrti kao prijelazu iz ovog u drugi svijet. Oslanjajući se na drevne tradicije koje je iznimno dobro poznavao, Platon opisuje taj drugi svijet i svrhu boravka duše u njemu, sve do njenog ponovnog povratka u ovaj svijet.
U drugom dijelu njegova učenja o duši, koji donosimo u ovom broju časopisa, naglašena je važnost čovjekove brige za dušu. Ta se briga odnosi na odgoj duše, što podrazumijeva oslobađanje od loših navika usvojenih životom u osjetilnom i prolaznom svijetu, odnosno oslobađanje od okova neznanja.
U tom smislu, Platon obrazlaže potrebu za pročišćenjem čovjeka putem spoznaje, a to je prije svega pročišćenje od lažnih predodžbi stečenih zbog neznanja i sebičnih namjera. Zato kaže: Istina će doista biti neko čišćenje od svega takvoga, pa će i razboritost i pravednost i hrabrost i sama spoznaja biti neko očišćenje. Svrha tog pročišćenja je da se čovjek nauči gledati, vidjeti i činiti dobro, izražavajući tako stvarnu prirodu svoje besmrtne duše.
Platon i njegov učitelj Sokrat smatraju da je prvi korak na filozofskom putu spoznaje postati svjestan svog neznanja jer, za razliku od neznalice koji misli da zna, filozof vidi da njegova duša još nije ni dovoljno lijepa, ni dobra, ni pravedna. On zna da ne zna i ta svijest o neznanju u njemu budi ljubav prema istini i mudrosti. Ta ljubav omogućuje mu koristiti znanje kao pokretačku snagu na dugom putu spoznavanja sebe i svijeta koji ga okružuje.
Inicijacijski put junaka iz bajki
Bajke očaravaju dječju dušu svojom čudesnom radnjom na granici mašte i zbilje te jasnom porukom da dobro i pravda uvijek pobjeđuju. Fabula je jednostavna: junak u službi nečeg plemenitog mora izvršiti teški zadatak. Pritom ima neprijatelje i pomagače, prolazi brojna iskušenja kroz koja uči, što ga mijenja i oplemenjuje. Po obavljenom zadatku pobjedonosno se vraća na početak ovjenčan slavom. Važno je uočiti da bajka sadrži i arhetipski obrazac prema kojem svatko od nas može postati junak vlastite životne priče.
Platonovo učenje o duši – II. dio
Platon nam prenosi da naša osnovna briga u životu mora biti briga o duši, jer smrt čovjeku oduzima sve osim duše. To je prije svega briga o njenom pročišćenju, što Platon povezuje s disciplinom tijela i uma koja čovjeka usavršava. Obnova početne čistoće i vraćanje izgubljene cjelovitosti duše je i glavna zadaća filozofa i zalog njegovog oslobađanja od okova neznanja.
Podudarnost i umjetnost
U prirodi ne postoji čista improvizacija ni slučajnost, već vladaju njeni zakoni. Jedan od njih je zakon podudarnosti prema kojem se sve što se pojavljuje u velikom, pojavljuje i u malom, u vidljivom i u nevidljivom, odnosno kako gore, tako dolje. Zakon podudarnosti omogućuje nam pristup stvarnosti, posebno posredstvom umjetnosti koja dira nutarnje strune ljudskog bića i može nas uzdići do uzvišenih stanja svijesti te nam približiti arhetipski svijet.
Veliki sanjar Edward Burne-Jones
Jedan od posljednjih prerafaelita, engleski slikar Edward Burne-Jones, stvara poetsko-mistične kompozicije nadahnute mitologijom, legendama i književnim izvorima. U njegovim djelima bezvremene ljepote kao da se sluti ona nevidljiva stvarnost. Njegovo se stvaralaštvo poistovjećuje s umjetničkim preporodom tog vremena čija je temeljna odrednica bila ljubav prema lijepom, kojom se suprotstavio rastućem materijalizmu viktorijanske Engleske.
Tajna Eufrazijeve bazilike
Astromonsku orijentaciju hramova prema kretanju Sunca obično povezujemo uz ostavštinu Starog svijeta. No, nedavna istraživanja u Eufrazijevoj bazilici u Poreču otkrila su isti fenomen: Sunčeve zrake padaju kroz otvore na točno određena mjesta u crkvi na dane u godini kada se slave spomendani određenih svetaca. Tako se i ta ranobizantska bazilika iz VI. stoljeća može svrstati među hramove pri čijoj je gradnji kalendar svetkovina zadivljujućom točnošću usklađen s godišnjim hodom Sunca.
Umjetnik treba biti tumač Prirode, vješt posrednik između savršenih Ideja i ljudi. To je njegovo poslanje: da budi duše promatrača, a ne da samo izaziva divljenje.
Delia Steinberg Guzmán
