Riječ uredništva
Pitanja o onom beskrajnom, prvotnom i konačnom prate čovječanstvo od davnih vremena, a svakom pojedincu javljaju se u raznim oblicima kroz cijeli život. Ponekad ih naslutimo u djelima koja nas duboko dirnu i potaknu da zastanemo i zamislimo se pred velikom tajnom koja je u nama i oko nas…
Mnoge tradicije čuvaju sjećanja na izvore u svojim sažetim poukama i slojevitim mitološkim pričama koje se temelje na simbolima. Dugogodišnjim proučavanjem simbola Jung je otkrio da oni predstavljaju zgusnuto iskustvo čitave evolucije čovječanstva pohranjeno u kolektivnom sjećanju.
Kao izrazito snažan simbol ističe krug koji smatra jednim od najstarijih simbola. Krug se među ostalim povezuje uz cjelovitost i vječnost, a u Platonovom učenju predstavlja najsavršeniju formu koja odgovara prvom stvorenom svjetlu, animi mundi, Duši svijeta koja prožima i oživljava sve što postoji. Kineska kultura sačuvala je također prepoznatljiv kružni simbol Tai Chia, manifestiranog uređenog kozmosa i njegovih dinamičkih polariteta Yina i Yanga, pasivnosti i aktivnosti. Svojim međudjelovanjem i neprekidnom mijenom Yin i Yang pokreću čitavo postojanje uspostavljajući u njemu red i ritam.
Čovjek je neodvojivi dio prirodnih zbivanja i kao odgovoran sudionik može doprinositi cjelini koja mu toliko toga neprekidno daje. Usklađujući svoj način života sa zakonima prirode možemo bolje izražavati vlastiti humani identitet i djelovati tako da budemo bliže onome što nas povezuje sa zajedničkim izvorom i smislom svega…
Sadržaj
Tai Chi – starokineska slika svijeta
Prema starokineskoj slici svijeta, sve ima izvor u Taou, nespoznatljivom kozmičkom uzroku. Tao je izvor pokreta, a kozmička energija Chi nositelj pokreta. Povezivanjem Tao i Chi nastaje Tai Chi – kozmos. Pomoću svoje dvije komplementarne sile, Yin i Yang, Tai Chi aktivira život kozmosa u kojem je sve u neprestanom tijeku i uzročno-posljedično povezano. Uvid u prirodu tih veza i odnosa kineski su mudraci stekli svjesnim promatranjem. Iz takvog promatranja proizašla su mnoga pravila, običaji, umjetnosti i znanosti utkane u tkivo kineskog društva.
Planina Huangshan
Planinu Huangshan na istoku Kine obično opisuju kao “najljepšu planinu Kine”. Veličanstvenošću svojih pejzaža nadahnula je neke od najistaknutijih djela njihova slikarstva, poezije i hramske arhitekture. Planine koje svojim vrhovima uranjaju u more oblaka u kineskoj kulturi i vjerovanjima simbol su veze s nebeskim svijetom. Mudraci i carevi hodočastili su u planine u potrazi za eliksirom besmrtnosti.
C. G. Jung – Čovjek koji je “vratio” simbole
Psiholog i psihijatar Carl Gustav Jung sam se nazivao istraživačem zagonetke ljudske duše. Tim tragom, proučava filozofiju, religiju, različita stara učenja i utemeljuje arhetipsku psihologiju. Otkriva da je nesvjesni dio čovjekova života ništa manje stvaran od svjesnog, te da iz kolektivno nesvjesnog potječu urođeni obrasci ponašanja ili arhetipovi. Posrednici između te dvije stvarnosti jesu simboli. Jung ističe važnost simbola u osvještavanju i oslobađanju od nesvjesnog na putu čovjekova nutarnjeg odrastanja i samospoznaje.
Strašno javno mnijenje
Živimo u vremenu u kojem digitalni mediji dominiraju svakodnevnim životom i u kojem se javno mnijenje nameće kao sudac svemu što se govori i radi. Ono se poput njihala kreće između dviju krajnosti: kritike i pohvale. U takvom okruženju ne možemo očekivati da svi sve prihvaćaju. Čovjek koji je uvjeren u važnost izvršavanja svojih dužnosti sluša glas svoje savjesti, a ne promjenjiva prolazna mišljenja.
Prema slobodi: Ovladavanje našim alatima
Moderna tehnološka pomagala i alati prisutni su u svim segmentima života. Iako nam olakšavaju svakodnevicu, sve je češće pitanje koliko nam služe, a koliko nas zarobljavaju i otuđuju. Trebamo osvijestiti kako ih koristimo i u koju svrhu, služe li nam u ostvarenju naše životne svrhe. Važno je imati u svijesti filozofsko pitanje: Tko sam ja? Ono određuje naš način života i odnos prema svemu, počevši od vlastite personalnosti. Ono nam olakšava razlučivati između sredstava i ciljeva te nas oslobađa od robovanja različitim alatima.
Pansori – Korejska opera
Pansori, tradicionalna korejska umjetnička forma, sastoji se od pjesme, naracije, geste i mimike. Često se uspoređuje sa zapadnom operom, no pansori izvodi samo jedan pjevač u pratnji jednog bubnjara. Pjevač uz pomoć lepeze igra uloge svih likova koji se pojavljuju u određenom djelu. Stoga pjevači prolaze dugu i zahtjevnu obuku da bi ovladali širokim rasponom različitih vokalnih tonova. Ugrožen modernizacijskim tokovima, pansori je 1964. proglašen nacionalnim kulturnim blagom, što je potaknulo oživljavanje ove tradicije.
Čovjek lijepe duše uvijek govori lijepe stvari; no čovjek koji govori lijepe stvari nije nužno i čovjek lijepe duše.
Konfucije
