uvodnik-F_Sahagun

Među mnogim iznenađenjima koja su izašla na vidjelo “otkrivanjem” Amerike od XV. i XVI. stoljeća pa sve do današnjih dana, jedno je možda bilo najveće – postojanje dobro organiziranog školskog sustava dostupnog svima. Iza njegova razvoja i provedbe stajali su tzv. tlamatinime, filozofi, kako je to zapisao fratar Bernardino de Sahagún bilježeći izravne riječi preživjelih mudraca Aztečkog carstva. Tlamatinime su bili ne samo mislioci i čuvari vrijednosti tisućljetne náhuatl kulture, nego su poticali i istraživački duh, kreativna umijeća, uljudan govor te prije svega propitivanja o istinskim životnim vrijednostima.

No tek će sredinom XX. stoljeća Miguel León-Portilla, nakon višegodišnjeg proučavanja náhuatl tekstova, iznova ukazati na njihovu duboku vrijednost te dokazati da su drevni Meksikanci njegovali istinski duh filozofije kao načina života. Náhuatl filozofija sadržavala je sva temeljna pitanja te zavidnu razinu promišljanja i iskustava poput onih kakve susrećemo u staroj Grčkoj, Egiptu, Indiji, Kini i ostalim kulturama Dalekog i Bliskog Istoka.

Budući da su goleme biblioteke kodeksa većinom uništili osvajači na čitavom srednjoameričkom području, Sahagúnu se može zahvaliti postojanje dostatnog broja izvornih tragova. Utemeljivši tada novu metodu povijesnog istraživanja, uspoređivao je zapise iz nekoliko velikih kulturnih žarišta različitih naroda koji su uz Azteke pripadali Carstvu i ostavio veliku náhuatl enciklopediju znanja. I kako se to često puta dogodilo u prošlosti, došao je širiti ideje osvajača, a osvojila ga je visoka kultura koju je tamo zatekao. Tako je spasio od zaborava neprocjenjivo blago spoznaja ovih naroda, pokazujući primjer kako pristupiti onom što je samo prividno drugačije, a što u svom srcu čuva iste trajne vrijednosti.

AKTUALNO

Naš svijet i drugi svjetovi

Skloni smo glorificirati dostignuća i napredne svjetonazore suvremenog čovjeka likujući nad onima naših predaka, dok će se budući naraštaji isto tako odnositi prema nama. Dok je za drevnog čovjeka svijet bio ispunjen bogovima koji su bili odraz njegovih strahova i želja, tehnološki napredak donio je nov način gledanja, ali ne sreću i sigurnost. Slika svijeta se mijenja, no ljudska duša napreduje sporim koracima. Razlika između drevnog i današnjeg čovjeka tek je u nijansama koje proizlaze iz vremensko-prostornog okvira.

izazov-promjene-maslacak
AKTUALNO

Izazov promjene

Sve prolazi, teče, jedno nestaje, drugo nastaje, sve je podložno promjeni. Iako to uviđamo, prihvaćanje promjena u svakodnevnom životu veliki je izazov. Skloni smo nastavljati starim, utrtim putevima i načinima rada, uvjereni da je tako najispravnije, što stvara međugeneracijski jaz i netrpeljivost. Kako bismo išli ukorak sa svijetom koji se nezaustavljivo mijenja, važno je biti otvoren za promjene, obnavljati se i nadograđivati, oslanjajući se na bezvremena načela.

aztecka-poezija-xochiquetzal
KNJIŽEVNOST

Aztečka poezija

Azteke obično povezujemo s duhom ratništva, no oni su izuzetnu pažnju poklanjali cvijetu i pjesmi, astečkoj metafori za umjetnost i poeziju. Pjesnici su dobivali poduke u visokim obrazovnim centrima i u kućama himni, a ključno je bilo razvijanje sposobnosti razgovaranja s vlastitim srcem. Jedino su tako mogli kroz himne i pjesme doticati temeljna filozofska pitanja vezana za zagonetku Boga i čovjeka. Uloga cvjetova i pjesama bila je intuitivno uvođenje ljudi u stvarnost nevidljivog svijeta, upoznavanje i povezivanje ljudskog i božanskog.

obrazovanje-drevnih-meksikanaca-kalendar
EX LIBRIS

Obrazovanje drevnih Meksikanaca

Meksički povjesničar Miguel León-Portilla, glavni autoritet za kulturu náhuatl, dominantnu kulturu prethispanske Amerike, u svojoj knjizi Filozofija náhuatl govori, između ostalog, i o njihovom umijeću odgoja i obrazovanja. Mlade se ljude sustavno pripremalo za uključenje u život zajednice kroz dva temeljna obrazovna aspekta: obrazovanje srca i obrazovanje uma. Snažan naglasak stavljali su na razvoj samokontrole vlastitog ja i usavršavanje osobnosti, a sve u cilju ostvarenja ideala: čvrsto srce i mudro lice.

Opsidian-vulkan
TRAGOM PROŠLOSTI

Opsidijan

Opsidijan je vulkansko staklo koje su mnoge drevne kulture koristile za izradu oruđa, nakita i obrednih predmeta. Postojali su ustaljeni trgovački putevi kojima je stizao u krajeve daleko od nalazišta. Najviše su ga ipak cijenili srednjoamerički narodi gdje je zamjenjivao metal te su ga utkali i u svoju mitologiju. Nazivali su ga itzli, “božanski kamen”, a njihovi su svećenici pomoću zrcala od poliranog opsidijana proricali budućnost…

citat-nezahualcoyotlZa čime teži
tvoje srce?
Ako svoje srce daješ svemu,
vodiš ga besciljno;
uništavaš
svoje srce.

Nezalhualcóyotl