uvodnik-koloseum

Praktičan duh rimske civilizacije obogatio nas je u mnogim kulturnim područjima i ostavio, među ostalim, i jedan iznimno važan koncept i pristup životu – ideal kozmopolitizma, ideje o “građaninu svijeta”, onome kojemu je domovina cijeli svijet. Oživljavanju tog sna osobito su pridonijeli stoički filozofi koji su, slijedeći uzore mudraca prošlosti i učeći od prirode, čovjeka sagledavali kao dio kozmosa, uređenog svijeta. Oni su isticali da jedino u humanoj zajednici s drugim ljudima, slobodan od mnogih ograničenih stavova i prividnih granica, čovjek može ostvarivati svoju sudbinu doprinoseći skladu cjeline.

Tako su dali model sloge u okolnostima Rimskog Carstva s toliko heterogenih naroda koji su se međusobno razlikovali u načinu života, običajima, vjerskim i ostalim kulturnim formama. Smatrali su da ove izvanjske različitosti ne smiju postati ograničenja na putu razvoja nijednog bića. Naprotiv, one mogu postati mjesta oslonca i živih susreta koji nas obogaćuju i čvrsto povezuju, donoseći svima vitalnost i obnovu. Poput prijenosa i pretvorbe energije u prirodi i u tehnici koju svako­dnevno koristimo, te razlike udružene u jedinstvenu, dinamičnu cjelinu mogu nas odvesti mnogo dalje, u ostvarenje nečeg istinski plemenitog i primjerenijeg čovjeku.

Jedna stanica koja ispravno vrši svoju ulogu u cjelini čovjekova organizma daje važan doprinos sudbini koju sama ne može ni naslutiti… Jedan čovjek koji ostvaruje vlastitu humanu ulogu u cjelini čovječanstva daje svoj svjestan doprinos stvaranju nečega što ga nadilazi u zajedničkoj sudbini svega što postoji.

AKTUALNO

Teorije zavjera

Različite teorije zavjera postojale su od pamtivijeka, a najizraženije su u vrijeme velikih kriza. One proizlaze iz straha i potrebe za razotkrivanjem uzroka nedaća s kojima se društvo suočava. Njihovi tvorci sve uzroke svode na prikrivene namjere i interese moćnih elita, i u tome nalaze veliki broj pristaša. Bitno je zdravorazumski procijeniti te teorije i motive onih koji ih šire, ali i prihvatiti da je život nepredvidiv i da malo znamo o zakonima koji njime upravljaju.

Hadrijanov-rim-hadrijan
TRAGOM PROŠLOSTI

Hadrijanov Rim

Car Hadrijan bio je jedan od najsvestranijih rimskih careva, osnivač gradova, reformator, pjesnik, arhitekt, a iznad svega helenofil koji je “mislio i osjećao na grčkom”. Povjesničari ga nazivaju jednim od petorice dobrih careva. Za razliku od većine drugih careva koji su stolovali u Rimu, Hadrijan je posjetio sve značajnije gradove starog svijeta u pratnji arhitekata i poznavatelja umjetnosti. Nadahnut viđenim, dao je podignuti građevine koje nose prepoznatljivo obilježje hadrijanskog klasicizma.

hardijanovi-mem-oari-naslovna
KNJIŽEVNOST

Hadrijanovi memoari

Hadrijanovi memoari francuske spisateljice Marguerite Yourcenar izniman je povijesno-filozofski roman o rimskom caru Hadrijanu. Nastajao je uz prekide tijekom tri desetljeća, kroz sveobuhvatno istraživanje o samom caru, rimskom imperiju i o svijetu tog vremena. Hadrijan je prikazan u sutonu životu, udubljen u filozofska promišljanja o životu, prolaznosti i smrti… Pisan u prvom licu, roman uvjerljivo i vjerodostojno približava duh starog Rima današnjem svijetu.

fabije-maksim
TRAGOM PROŠLOSTI

Fabije Maksim – Strategija strpljivosti

Rimskog vojskovođu i državnika Fabija Maksima povijest pamti kao onoga tko je nadmudrio Hanibala i obranio Rim. Kada se kartaška vojska predvođena Hanibalom našla nadomak Rima, ispravno je procijenio protivnika te se odlučio za izbjegavanje izravnog sukoba, ali uz stalno iscrpljivanje njegovih snaga. Iako mu je takva taktika priskrbila nadimak Oklijevalo, pokazala se dobitnom jer je natjerala Hanibala na povlačenje. Osim fabijevske strategije, Fabije Maksim ostavio nam je također primjer života ispunjenog vrlinama.

mozak-u-srcu-srce-i-zemlja
ZNANOST

Mozak u srcu

Srce, čovjekovo vitalno središte, obično povezujemo uz sjedište osjećaja. Osjećaje i razum pak često doživljavamo suprotstavljenima pa se pitamo da li slušati srce ili mozak. No, najnovija istraživanja otkrivaju da je srce informacijsko-procesni centar koji šalje signale u mozak i da ti signali češće putuju iz srca u mozak negoli obratno. To se podudara s drevnom mudrošću prema kojoj je srce čovjekovo pravo središte, izvor inteligencije i intuicije, boravište svijesti. Skladno povezani srce i mozak temelj su čvrstog nutarnjeg vodstva.

ubuntu-djeca-afrika

citat-svijet-na-dlanuMalena dobročinstva vrlo su velika za one koji ih dobivaju u pravi čas.

Demokrit