Vrijeme u kojem živimo dobrim dijelom karakteriziraju različite proturječnosti koje potvrđuju koliko su prisutni nezrelost, dezorijentiranost i neodgovornost te njihove mnogobrojne, često opasne posljedice. A u glasu razuma ljudi kao da odjekuje uvijek isto pitanje – kako je to moguće?
Kako je moguće toliko znati, a toliko griješiti po pitanju osnovnih ljudskih odnosa? Dostupni su nam mnogi pozitivni i negativni primjeri povijesti, književna i mitološka djela, upute mudraca, sveti tekstovi, narodna predaja… Zar smo toliko malo naučili kad tako često padamo na prvim koracima, kad uvijek inzistiramo da je naše najbolje, jedino ispravno i jedino moguće? Kad ćemo zaista moći više živjeti u prvom licu množine?
Kako je moguće toliko pregovarati, a tako malo razgovarati? Zar se ne možemo uzdići iznad pojedinačnog i uvidjeti temeljno ljudsko srodstvo i težnje? Zar iz dijaloga ne bi trebala nastati stvarna djela i potezi koji nas približavaju zajedničkom cilju, a ne zidovi ili distanca? Kad ćemo shvatiti da iskreni razgovor uvijek otvara vrata novih i boljih mogućnosti?
Kako je moguće da se toliko govori o miru, slozi, ljubavi,… dok stvarnost svijeta pokazuje svoje strašne rane sukoba, nadmoći, netrpeljivosti…
Započnemo li malo bolje učiti iz iskustava prošlosti, nadiđemo li malo više proturječnosti, najprije u sebi samima i potražimo li ovdje i sad način vlastitog doprinosa dobrobiti svijeta, vidjet ćemo kako se postepeno napinju jedra pravednije i ljepše budućnosti za sve.
Odanost jednom boljem svijetu
U današnjem svijetu pritisnutom mnogim gorućim problemima javljaju se brojne inicijative za očuvanje mira. Rijetke su one koje dotiču korijen problema pa takva nastojanja samo odgađaju sukobe. Preduvjet je miru u svijetu sklad i mir koji se ostvaruju u samom čovjeku, a koji se izražavaju kao etičnost, velikodušnost, mudrost i ljubav. To su vrijednosti koje se uzdižu poput mosta iznad svega onoga što nas razdvaja i zalog su pravednijeg, mirnijeg i boljeg svijeta.
Na krilima Galeba Jonathana
Američki avijatičar i književnik Richard Bach u svom djelu Galeb Jonathan Livingston govori o galebu koji, opčinjen letenjem, baš kao i sam autor, ustrajno usavršava svoje umijeće. Ujedno teži novim spoznajama, osvajanju visina, zbog čega biva izopćen iz jata okrenutog ovozemaljskom. Vjeran idealima koji su njegova uzdižuća snaga, razvija svoje skrivene potencijale, usavršava se, otkriva nova obzorja i snagu ljubavi… Slavna pripovijetka metafora je čovjekova nastojanja da se izdigne iznad ograničenja, oslobodi i spozna viši smisao života.
Megaliti, I. dio – divovski tragovi drevne prošlosti
Megaliti, monumentalni kameni blokovi koje nalazimo širom svijeta u različitim formacijama, ostaci su davno minulog vremena. Ustaljene predodžbe o njihovoj primitivnoj svrsi i porijeklu poljuljala su opsežna istraživanja koja su otkrila da su njihovi drevni graditelji bili znalci u geometriji i astronomiji, te da su posjedovali danas izgubljena znanja o nevidljivim energetskim tokovima. Iako postoje najrazličitije hipoteze o njihovom nastanku i namjeni, mnogo toga ostaje nerazjašnjeno.
Genijalni um Johna Nasha
Američki matematičar John Nash veliki je znanstveni um našeg doba, dobitnik mnogih nagrada na području matematike i ekonomije te Nobelove nagrade za pionirski rad na području teorije igara. Njegov su životni put, pored genijalnog uma i znanstvenih proboja, obilježile i godine borbe sa šizofrenijom koju je zauzdao snagom vlastite volje. Zanimljivo je da je i tijekom razdoblja bolesti uspijevao racionalno razmišljati i rješavati znanstvene probleme.
Mislim da bi mnogi došli do mudrosti kad ne bi mislili da su je već dosegnuli…
Seneka, O spokojstvu duha
