Riječ uredništva
Postoji velika tajna s kojom se neprekidno susrećemo i koja nas uvijek iznova ispunjava čuđenjem – sam Život! Kada ga ravnodušno prihvaćamo kao nešto što se podrazumijeva, on nas ipak iznenadi neočekivanim obratima, svojom snagom i čudesnom sposobnošću obnove.
Nekad puno očekujemo od njega, a zaboravljamo da Život također očekuje nešto od nas i prirodno nam nameće da se zapitamo koliko smo uistinu zreli i odgovorni kao njegovi važni glasnici? Prepoznajemo li jedinstvo života u svoj njegovoj raznolikosti, cijenimo li pruženo vrijeme njegovih otkucaja, čuvamo li staze njegove sudbine? Uvažavamo li vrijednost svakog života ili samo onog koji nas se neposredno tiče? Čujemo li njegov bolni vapaj podjednako razgovijetno kao i radostan zov?
Ako se orijentiramo prema potrebama samog Života, moći ćemo odgovoriti na njegov jasan poziv i svjesno preuzeti dio odgovornosti koji nam pripada. Tako ćemo dodajući vlastitu nit u tkanje života čuvati sklad cjeline suživota…
Sadržaj
Stabilnost u krizi
Današnji svijet suočen je sa sveobuhvatnom krizom koja protresa njegove temelje. No, sve civilizacije prošlosti imale su svoje uspone i padove popraćene krizama. Kriza označava prekretnicu i promjenu, a povezana je sa strahom od neizvjesnosti, s patnjom i gubitkom. Za prebroditi krizu potrebno je strpljenjem i ustrajnošću stvoriti stabilno uporište. Stabilnost, koju prate smirenost, imaginacija, kreativnost i inicijativa, jamči izlaz iz krize te promjenu na bolje.
Živjeti u suživotu
Iznad prividnog mnoštva i različitosti život je jedan, iako to na prvi pogled nije očito. O tom jedinstvu govore mnoge tradicije, a staro učenje o povezanosti i međuovisnosti svega života oživljava vijetnamski učitelj Thich Nhat Hanh. Sve je povezano sa svime poput karika u lancu. Sve što mislimo, kažemo ili učinimo utječe na sve ostalo – na bolje ili na gore. Dajući najbolje od sebe doprinosimo izgradnji složnog jedinstva, a u samom tom procesu pronalazimo i radost.
Zoroastrizam – religija drevne Perzije
Zoroastrizam, izdanak stare indoiranske religije, nosi ime po reformatoru Zaratustri, a zbog kulta vatre naziva se i religijom Vatre. U njoj središnje mjesto zauzima bog Ahura Mazda, koji u vidljivom svijetu predstavlja Sunce na nebu, odnosno vatru na zemlji, te Asha – nepromjenjivi kozmički zakon koji upravlja svijetom. Srž Zaratustrina učenja sadržana je u trojedinom putu dobrih misli, riječi i djela. Čovjek može slobodno birati način svoga djelovanja, ali svako djelo povlači posljedice u skladu s Ashom.
Povijest šaha
Šah potječe iz Indije gdje o njegovu nastanku postoji više legendi. Od Indijaca su ga preuzeli Perzijanci, potom Arapi koji su ga u 9. stoljeću donijeli u Europu. Ova simbolička igra života, utemeljena na staroindijskoj filozofiji, potiče logičko zaključivanje, maštu, intuiciju i upornost u traženju skrivenih mogućnosti do pobjede. Nekad je bila igra dvora i učenih ljudi, igrali su je radže, kalifi, veziri, sultani, umjetnici i znanstvenici, da bi danas postala igrom svih društvenih slojeva.
Plemeniti duh natjecanja
Olimpijske igre najznačajniji su sportski događaj, danas kao i u antičkoj Grčkoj. Izvorno su bile svečanost u svetištu olimpskih bogova, u čast Zeusa, pod krilaticom Zdrav duh u zdravom tijelu. Natjecateljski duh i poticanje izvrsnosti, tjelesne i duhovne, bio je stav tog vremena, stoga su se sastojale od raznih sportskih natjecanja, ali i natjecanja umjetnika, pjesnika, pisaca dramskih djela. Plemeniti duh natjecanja sačuvan je u načelu suvremenih igara koje ističe časnu borbu sudionika.
Čovjeka prepoznaješ
po njegovim djelima.Ciceron
