Riječ uredništva
Tisućljeća kontinuiteta kineske tradicije čuvala su i obnavljala mnoga stara filozofsko-religijska učenja i simbole. Veliki mudraci poput Konfucija, Lao Tzua i Buddhe ostavili su značajan trag u kineskoj kulturi ne samo zbog univerzalnosti svojih poruka nego i zbog nastojanja da unesu novo svjetlo u drevne koncepte i sustave vrijednosti. Ova su učenja bliska i svakom suvremenom čovjeku koji je došao u bliži doticaj s njima jednostavno zato što su uvijek aktualna i od vitalne važnosti onom najvišem i neprolaznom u svakom ljudskom biću.
Jedan od danas najpoznatijih starih kineskih koncepata vezan je uz taoistički simbol yin i yang koji izvorno znači “tamno-svijetlo”, “negativno-pozitivno” i odnosi se na polarnost svega što postoji. Yin i yang proizlaze iz nepromjenjivog jedinstva Tao i zajedno tvore temeljni princip dualnosti univerzuma u vječnoj mijeni. Prepoznatljivi prikaz ove žive, dinamične harmonije je krug presječen polukružnom vijugavom linijom koja spaja njegove crne i bijele površine. Zanimljivo je da se u središtu nutarnjih polukrugova nalaze komplementarni kružići, bijeli na crnoj i crni na bijeloj površini, čime dualnost nadilazi prividnu razinu sukoba i dobiva dimenziju ujedinjenja suprotnosti.
Stari kineski mudraci jednostavno poručuju da je smisao postojanja suprotnih kvaliteta, u jednom ključu, njihova skladna međusobna nadopuna koja je moguća upravo zato što svaka strana ima barem djelić one druge. Ujedinjene istim skrivenim izvorom, svojom neprekidnom izmjenom ostvaruju prijenos vitalne snage i pokreću život na mnogim razinama univerzuma.
Sadržaj
Najbolje promjene počinju s nama
Suočeni smo s ozbiljnim problemima koji pogađaju stanovništvo svijeta, planet Zemlju i izglede za budućnost. Sagledavanje problema i izlaza polarizira gledišta, izaziva međusobne optužbe i okrivljavanje onih koji se nalaze na drugoj strani. No, oštre kritike i prazna obećanja ne donose rješenja. Istodobno, svatko želi živjeti udobno, ne brinući o drugima. Želimo li istinski bolji svijet i svjetliju budućnost, neophodno je da svatko bude svoj strogi sudac i primjer onog najboljeg što čovjek ima u sebi. Zato je važno započeti od sebe.
Kako su konfucijanizam, taoizam i budizam oblikovali kinesku kulturu
Drevni su kineski mudraci spoznali da je sve u stalnom pokretu i mijeni uslijed neprekidnog djelovanja kozmičkih polariteta yin i yang i da je jedino promjena postojana. Stoga je u kinesku kulturu usađeno prihvaćanje promjenjive prirode života. U njenom oblikovanju ključan je troplet konfucijanizma, taoizma i budizma, a na osobnoj razini to su tri načina transformacije i usavršavanja čovjeka. Ipak, tijekom posljednjih dvije tisuće godina najdublji trag ostavilo je Konfucijevo učenje koje ponovno oživljava u XXI. stoljeću.
Lao Tzu – Tao Te Ching: Knjiga puta i vrline
Lao Tzu se smatra osnivačem taoizma, a pripisuje mu se i bezvremeno djelo kineske mudrosti Tao Te Ching – Knjiga puta i vrline. Ova knjižica kratkim i sažetim stihovima koji vrve prividnim proturječjima izražava svu dubinu i smisao taoističke filozofije. Ona je poticaj “tihom promatranju” vanjskog i našeg nutarnjeg svijeta te uspostavi ravnoteže između njih, iz čega proistječe ispravno življenje, a to je put do neizrecivog Tao.
Četiri velika kineska romana
Književnost koja zrcali život najbolji je način upoznavanja drugog naroda, njegovih običaja, društvenih odnosa, vjerovanja, stremljenja. Četiri velika kineska romana smatraju se remek-djelima i dio su kulturne povijesti Kine. Nastali su u razdoblju od XIV. do XVIII. stoljeća, a njihove odjeke pronalazimo u književnostima susjednih naroda. Oni zapadnom čitatelju približavaju tradicionalni kineski način razmišljanja, ali i potvrđuju da čovjeka bez obzira na prostor i vrijeme oduvijek zaokupljaju ista pitanja i iste teme.
Žad – Kamen Neba i Zemlje
Iza imena “žad” kriju se dva minerala: žadeit i nefrit. Zbog svoje ljepote i naročitih svojstava bio je izuzetno cijenjen u mnogim kulturama starog svijeta. Predmeti od žada koristili su se u vrlo različite obredne svrhe. Osobito mjesto i duboki simbolizam imao je u Kini i kod naroda Srednje Amerike. U Kini je bio simbol besmrtnosti i onoga koji je u sebi ujedinio najviše vrline, a u Srednjoj Americi i simbol obnove života.
Plemenit čovjek oklijeva u govoru, a hita u djelovanju.
Konfucije
