Riječ uredništva
Psihički svijet čovjeka, njegove složene karakteristike i slojevita zbivanja, među najvažnijim su preokupacijama mnogih mitova, filozofskih i svetih tekstova te brojnih literarnih djela kroz povijest. Kada bismo ih pokušali svesti na zajednički nazivnik, ključno iskustvo koje nam prenose bilo bi to da se prava drama odvija u našoj nutrini koja nam je dobrim dijelom nepoznata. Budući da nam često izmiču uzroci, kao i krajnje posljedice naših psihičkih reakcija, spomenuta djela nas potiču da se upustimo u svjesnije upoznavanje našeg nutarnjeg svijeta kako bismo bolje shvatili sebe i svoju ulogu u cjelini svega te naučili korisnije upravljati njezinim raznolikim mogućnostima.
Posebnost naše psihičke razine je u tome da se nalazi na raskrižju putova gdje se susreću prolazno i neprolazno, materijalno i duhovno. Upravo taj položaj određuje i njenu dvostruku prirodu, koja ovisno o našim porivima nekad više teži tjelesnoj, nagonskoj prirodi, a nekad, što je znatno teže i rjeđe, duhovnoj, uzvišenoj ljudskoj prirodi. Ako u našoj psihi dominiraju želje i strasti, bit ćemo ispunjeni hirovitim, animalnim porivima koji će nas voditi u sebičan i nedostojanstven život. A ako snagom volje usmjerimo psihički plan prema neprolaznim, humanim vrijednostima, naše će djelovanje biti nesebično i ispunjeno smislom.
Kako učiniti da prevagne onaj bolji, kudikamo dostojanstveniji smjer kojim ćemo moći harmonizirati sve ostalo što nam je, premda prolazno, neophodno za život? Jedan ključ za razumijevanje toga nalazi se u rimskom mitu o Psihi. Ovaj mit kroz sudbinu i nedaće prelijepe djevojke opisuje dramu ljudske duše, prolazak kroz brojna iskušenja kojima postiže nutarnji rast i postojanu, harmoničnu vezu između svog duhovnog i tjelesnog bića.
Sadržaj
Potreba za vizijom budućnosti
Iako danas svaka ozbiljnija organizacija ističe svoje vizije, misije i ciljeve u okviru svojih strateških planova razvoja, društvu kao cjelini nedostaje vizija budućnosti. Postojeći sustavi i modeli dospjeli su u slijepu ulicu. Da bismo iznjedrili toliko potrebnu promjenu, neophodna je vizija budućnosti utemeljena na dubljem razumijevanju društva i nas samih. Potrebno nam je novo, poticajno usmjerenje za stvaranje bolje budućnosti.
Teško i lako
Talijanski filozof i humanist Marsilio Ficino, glavni promicatelj renesansnog neoplatonizma, svoje filozofske ideje iznosi u djelu Platonova teologija te u Pismima. Mnoga njegova moralna pisma bave se vječnim životnim pitanjima kao što su: kako živjeti ispravno i sretno, kako se uzdići nad nedaćama, itd. U 55. pismu treće knjige Pisama obraća se svom suvremeniku Pieru del Neru, razmatrajući pozadinu onoga što je u životu teško i lako.
Filozofija i religija
Izvorno jedinstvene, filozofija i religija doimaju se danas dijametralno suprotnima, no pitanja kojima se bave su ista: smisao ljudskog postojanja, pitanja o Bogu, smrti, dobru i zlu. I religija i filozofija teže uspostavljanju dodira s krajnjim uzrokom i izvorom svega, onim svetim. No, težište religije je na vjerovanju, a filozofije na umnom rasuđivanju. U XX. stoljeću započelo se obnavljati mostove između religije i filozofije kako bi se ta dva puta ujedinili u traganju za Istinom.
Mit o psihi
Sve tradicije govore o čovjekovoj dvojnoj prirodi između kojih posreduje psiha. Unutar nje susreću se impulsi duhovnog i materijalnog svijeta, a o njenoj čistoći ovisi prenošenje duhovnih impulsa u svakodnevni život čovjeka te tako ostvarenje harmonije. Mit o Psihi govori nam o putu koji prolazi svaka ljudska duša da bi ostvarila svoju svrhu, a to je konačno uspostavljanje harmonije između vlastite duhovne i materijalne prirode.
Razgovori s Goetheom
Njemački književnik Johann Peter Eckermann bio je veliki štovatelj Johanna Wolfganga Goethea, a upoznao ga je u njegovim kasnim godinama. Ostao je u njegovoj službi sve do Goetheove smrti, kao suurednik njegovog skupnog izdanja književnih djela. Iz godina provedenih uz slavnog pisca proisteklo je djelo Razgovori s Goetheom u kojem je zabilježio njegove misli i poglede kao i vlastita zapažanja o njemu.
Klizalište
Klizališta, dio gradskih zimskih čari, već i letimičnom pogledu otkrivaju tri kruga klizača. Početnici se drže ograde i tek nakratko okušaju na ledu; oni u drugom krugu uče osnove samostalnog kretanja, dok središnji krug formiraju iskusni klizači. Pažljiviji pogled otkriva da je vježbanje, padanje i ustajanje sastavni dio procesa učenja i da postoji jasna analogija između umijeća klizanja i umijeća življenja, te da od sklada klizališta možemo izvući životne pouke.
Gekon otkriva moć Spidermana
Gušter gekon predmet je nemalog zanimanja znanstvenika jer se doima kao da se odupire zakonima fizike. S lakoćom se penje po svim vrstama površina, čak i pod vodom, za koje prianja neposredno, bez ispuštanja ljepljive tvari. Budući da bi otkrivanje tog mehanizma čovjeku omogućilo neslućene mogućnosti na području medicine, tehnike i sporta, istraživanje tajne gekonova prianjanja i dalje se nastavlja.
Ponašajte se prema ljudima kao da su ono što bi trebali biti i pomoći ćete im da postanu ono za što su sposobni.
Johann Wolfgang von Goethe
