Vremenski ciklusi – Ritam povijesnog vremena
Kalendari i satovi nam gotovo savršeno mjere vrijeme, ali znamo li zapravo što je vrijeme? Obično ga doživljavamo kao kontinuum, nešto što teče, nezadrživo dolazi i nepovratno nestaje… No, ništa u prirodi ne ide linearno u beskonačnost, sve kruži: od elektrona do planeta i cijelih svemirskih sustava koji se gibaju oko svog središta, a toj je zakonitosti podložno i vrijeme. Sve velike tradicije čovječanstva naglašavaju cikličnost vremena i prenose učenje o vremenskim ciklusima, krugovima vremena unutar kojih se očituju svi aspekti jedne stvarnosti.
C.G. Jung – Životna prekretnica
Švicarski psiholog, psihijatar i psihoanalitičar C. G. Jung u svom predavanju objavljenom pod naslovom Životna prekretnica govori o procesu rasta i razvoja čovjekove ličnosti kroz mnogobrojna iskustva i drame života do ostvarenja zrelosti i cjelovitosti. Upozorava na značajnu prekretnicu koja nastupa sredinom čovjekova života i nosi mogućnost ostvarenja čovjeka kroz odrastanje i sazrijevanje u psihičkom i duhovnom smislu. U tom procesu koji Jung naziva individuacijom ključna je svijest koja poput Sunca rastjeruje tamu, razotkriva dublje značenje našeg života i vodi nas samoostvarenju.
Francis Bacon – O smjelosti
Francis Bacon u svojim zapažanjima o dobrim i lošim stranama određenih moralnih osobina i kvaliteta osobnosti, za smjelost kaže da je uvijek slijepa, jer ne vidi opasnosti i jer je loš čuvar obećanja. Zato je ona loš savjetnik, ali dobar izvršitelj. Zbog toga smjeli ljudi nikad ne smiju biti zapovjednici nego pomoćnici, pod vodstvom drugih. Smjelost koju ne prati čvrstoća i postojanost treba izbjegavati.
Individualizam
Pojmovi individualno i individualizam oscilirali su kroz povijest između vrlo različitih značenja. U antici se smatralo da čovjek postaje individua kroz postupni proces harmonizacije svih svojih aspekata; u renesansi je svijest o potencijalu ljudskog bića i nastojanje da se taj individualni potencijal razvije kroz obrazovanje, postala vodeći duh vremena. Cilj je bio novi i bolji svijet, ostvaren pomoću novog i boljeg čovjeka. U naše vrijeme, individualac je drugi naziv za umišljeni ego, a individualizam se većinom svodi na osobni interes, bez uvažavanja interesa društvene zajednice. Međutim, individua se ne pojavljuje dok se čovjek ne uspije izdići iznad granica svojih pojedinačnih interesa.
Sapfo – Deseta Muza
Sapfo, najslavnija grčka pjesnikinja, uživala je veliku slavu još za života, a postala je poznata po školi za djevojke koju je vodila. Generacije pjesnika oponašale su je, pokušavajući dostići ljepotu njenog stiha. Maksim iz Tira nazvao ju je ženskim Homerom, a dvjesto godina nakon njene smrti, Platon je zbog ljepote njenog stiha u svom djelu Fedar naziva Desetom muzom s Lezba. Svoje je učenice podučavala glazbi, plesu, korskom pjevanju, solopjevanju, pjevanju uz pratnju lire te pisanju i pjevanju vlastitih pjesama, što su bile odgojno-obrazovne metode u antici.
O tišini u glazbi
Tišina, stanka ili prekid u izvođenju glazbe neophodan je element svake skladbe. Neki glazbenici i skladatelji smatraju da su note koje se ne sviraju jednako važne kao i one koje se sviraju. Glazba sa svojim stankama slijedi zakone prirode. Između svakog daha i svakog otkucaja srca jedna je mala stanka, odsustvo zvuka ili napeta tišina koja nas priprema na ono što slijedi. Čarolija je glazbe upravo u tome što nas može dovesti u različita duhovna, emocionalna i fiziološka stanja, može nas ubrzati ili usporiti. Zato i tišinu u glazbi ne smijemo podcjenjivati.
Mila Gojsalić – Poljička heroina
Poljička legenda kaže da je Mila iz roda Gojsalića poput Marulićeve alegorijske Judite svojom hrabrošću spasila slavna Poljica od turske opsade. Milu je oteo turski paša, a ona je za osvetu zbog okaljane časti u osmanskom taboru zapalila skladište baruta, pri čemu je uz pašu i njegove časnike poginula i sama. Ostatak turske vojske ostao je zatečen i zbunjen pa su ih Poljičani uspjeli poraziti. Njoj u čast u njenom rodnom Kostanju svake se godine održava manifestacija “Dani Mile Gojsalić”.