Spavao sam i sanjao da je život radost.
Probudio sam se i vidio da je život služenje.Rabindranath Tagore
Vandana Shiva (1953.)
Indijska filozofkinja, ekološka aktivistica i autorica nekoliko knjiga od kojih su Ratovi za vodu i Biopiratstvo prevedene na hrvatski. Fiziku je doktorirala u Kanadi, a njeno zanimanje za očuvanje okoliša započelo je u djetinjstvu u planinskim šumama u okolici indijskog grada Dehraduna u kojima je često boravila s ocem šumarom. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća inspirirale su je ideje nenasilja Mahatme Gandhija i pokret Chipko u kojem su žene formirale živi zid oko stabala i tako spriječile njihovo rušenje. Chipko me naučio da mi koji imamo doktorate ne znamo nužno sve! Toliko je mnogo znanja u našim zajednicama i među našim bakama… Od seoskih žena naučila sam da šuma nudi ogrjev, hranu za životinje, ljekovito bilje i bogato znanje, kaže Vandana.
Osnivačica je istraživačke fondacije za znanost, tehnologiju i ekologiju koja je dovela do osnivanja mreže Navdanya za očuvanje sjemena i organske poljoprivrede. Navdanya je pokrenula osnivanje 54 banke autohtonog sjemena u Indiji i organizirajući volontere educirala više od pola milijuna poljoprivrednika. Isto se tako žustro bori za zabranu GMO-a i sterilnog sjemena.
Njena poruka upućena zagovornicima održivog razvoja je sljedeća: Zelena revolucija1 koju promoviraju korporativni fondovi produbljuje, a ne rješava problem. Kad se novac jednom počne okretati, počne i uništavanje zemlje… Osim toga, poljoprivreda koju promiče “zelena revolucija” zahtijeva čak deset puta više vode, jer je zbog velike količine kemikalija potrebno navodnjavanje poplavljivanjem. S druge strane organska poljoprivreda sama po sebi zahtijeva manje vode, a uz to se dodavanjem organske tvari u tlo povećava njegova sposobnost zadržavanja vode. Stoga Vandana Shiva zagovara organsku poljoprivredu malih poljoprivrednika kao mjeru koja će osigurati proizvodnju zdrave hrane i dostojanstven život malih poljoprivrednika.
Autor: Dijana Đurišević
