Sofija Stepanovska

Kako komuniciraju biljke?

Biljni svijet obično doživljavamo kao statičan i nepokretan, no on je puno složeniji nego što se pretpostavlja. Biljke primaju i prenose informacije, komuniciraju na sebi svojstven način međusobno, sa životinjskim i ljudskim svijetom te s okolišem kojim su okružene. Direktni ili indirektni utjecaj jedne biljke na drugu, poznat još u antičko doba, danas je posebno aktualan u nastojanju pronalaženja novih rješenja koja bi zamijenila štetne herbicide.

Arhita iz Taranta – filozof i vladar

Platonov suvremenik, grčki filozof i vladar, Arhita iz IV. st. pr. Kr. predstavnik je pitagorejske filozofske škole i karika je u lancu prijenosa pitagorejskog učenja sve do renesanse. Ostvario je značajan doprinos na područjima aritmetike, geometrije, mehanike, fizike i glazbe. Matematiku povezuje s etikom i politikom pomoću umijeća mjerenja, antičkog ideala povezanog s vrlinom umjerenosti. Arhita je poslužio Platonu kao uzor vladara filozofa koji u njegovoj Državi ostvaruje ideal pravednosti.

Platonovo sedmo pismo

Platonovo Sedmo pismo govori o ideji filozofa vladara koji, prije svega, vlada sobom i stekao je dovoljno životnog iskustva da bi mogao upravljati državom. Mudar je i pravedan, posjeduje praktično znanje, umjeren je, hrabar i razborit, te stalno preispituje vlastite postupke. S tom je idejom Platon otputovao u Sirakuzu te je na takav način života i vladanja nastojao potaknuti njezine tiranske vladare.

Sreća u Zemlji zmaja

Zabačena i stoljećima izolirana Kraljevina Butan pažnju svjetske javnosti privukla je kada je kao pokazatelj napretka i blagostanja zemlje odredila "bruto nacionalne sreće". Naime, BDP može prikazati ekonomsko i materijalno stanje zemlje, ali ne i kvalitetu života koju u Kraljevini Butan nastoje postići ravnotežom materijalnih uvjeta i tradicionalnih budističkih vrijednosti poput suosjećanja, zajedništva, nesebičnosti i samilosti.

Izokratova retorička škola

Sokratov suvremenik i sugrađanin Izokrat bio je najbolji antički učitelj retorike. Njegova je škola imala uporište ne samo u teoriji retorike, nego i u praktičnoj primjeni filozofije. Smatrao je da filozofija služi boljem razumijevanju etičkih i političkih problema, a retorika jasnijem i uvjerljivijem izražavanju mišljenja. Na obrazovnom modelu njegovih retoričkih škola temeljio se europski obrazovni sustav sve do XVIII. stoljeća.

Albert Schweitzer – Poziv na mir

Poučeni iskustvom dvaju svjetskih ratova mnogi su tijekom XX. stoljeća pozivali na mir i humano djelovanje. Taj je poziv čovječanstvu uputio i liječnik Albert Schweitzer prilikom preuzimanja Nobelove nagrade za mir 1954. godine.

Simpozij

Kao važan dio stare grčke kulture, simpozij je podrazumijevao druženje uz glazbu i ples, te rasprave o filozofiji, ljubavi, poeziji, glazbi, politici, mitovima, kao i o životnim problemima. Recitirale su se pjesme i pjevale himne u čast bogovima. Vođenje privatnih razgovora smatralo se neprimjerenim. Svaki je govor trebao biti izrečen pred svima i s pravom mjerom.

Lastin rep

Svojim živopisnim bojama i oblicima leptiri oduvijek nadah­njuju ljepotom i tajanstvenom snagom preobrazbe. Na renesansnim prikazima Psiha je prikazivana kao […]

Andautonija – Rim na tlu Hrvatske

Rimski grad Andautonija danas spava pod turopoljskim selom Ščitarjevo. Ovo sjecište trgovačkih putova izgrađeno je u I. stoljeću na mjestu na kojem je obitavalo ilirsko pleme Andautonaca.

Bjeloglavi sup

Zamislimo pticu s rasponom krila od tri metra. Velika, zar ne?! No, to nije ptica s nekih dalekih oceanskih otoka, […]