filozof

Ispuniti život

Pitamo li se kako ispuniti život i kako ga ispravno živjeti, dobro je podsjetiti da život ima smisao koji daleko nadilazi fizičko preživljavanje i udovoljavanje prohtjevima tijela, nastojanje da se stekne ugled u društvu, bogatstvo… Za filozofa život je škola u kojoj sve ima svoje zašto i kako: tijelo, osjećaji i misli trebaju služiti kao oruđa za nadvladavanje iskušenja na putu; vrijeme je veliki učitelj, a nutarnji ja učenik koji prikuplja iskustva pomoću kojih se usavršava. Vanjske okolnosti osiguravaju odgovarajući okvir za naš razvoj, ali nisu presudne jer filozof je gospodar svoje vlastite sudbine.

Strah od promjene

Navike u ponašanju, razmišljanju i izražavanju daju nam lažan osjećaj sigurnosti, pogotovo ako su usvojene samo zato što tako priliči vremenu u kojem živimo. Da bismo mogli autentično izražavati sebe, moramo ih preispitivati i mijenjati. Iako to znači suočavanje s nepoznatim i rizikom, promjena je prilika da rastemo kao ljudska bića.

Jednostavnost filozofije

Filozofske teorije i rasprave nisu isto što i filozofija. Filozofija kao ljubav i most prema mudrosti podrazumijeva način života koji vodi usvajanju životnih principa, razumijevanju zajedničke biti stvari te dubokom uvjerenju u smisao svega što je stvoreno.

Marko Aurelije – “Misli”

Stoička filozofija važna je karika u povijesti zapadne misli, a jedno od njezinih najvažnijih djela su Misli Marka Aurelija. To djelo nije bilo namijenjeno objavljivanju i tim više ulijeva poštovanje susret s jednostavnim, skromnim, iskrenim mislima koje je jedan rimski car i filozof upućivao sam sebi, s dubokim uvjerenjem i razumijevanjem uloge i odgovornosti čovjeka.

Erich Fromm – filozof ljubavi i slobode

Filozof, humanist, psihoanalitičar i socijalni psiholog, Erich Fromm, je bio jedan od vodećih umova svog vremena. U svojim knjigama pi­sao je o ljubavi, slobodi, religiji, ekonomskim i političkim sustavima, destrukciji i socijalizmu.

Demokrit – filozof koji se smije

Od Demokrita koji uči da se sve sastoji od atoma i praznog prostora ne bismo očekivali preveliko bavljenje etikom. Međutim, većina od tristoti­njak njegovih sačuvanih fragmenata etičkog su karaktera. Iz njih progo­vara vedrina čovjeka kojeg su s pravom nazivali – "filozof koji se smije".

Mencije – o dobroti ljudske prirode

U središtu Mencijevog učenja je dobrota ljudske prirode. On kaže da svaki čovjek prirodno teži dobru kao što voda teži naniže. Kao što se vodu pomoću crpki može natjerati da ide uzbrdo, tako je moguće i čovjeka navesti na zlo – međutim, to je posljedica okolnosti, a ne izraz njegove istinske prirode.

Francis Bacon – O novinama

Kao što je plod živih bića na početku loše uobličen, takve su i sve novine, koje su plod vremena. Pa […]

Spinoza – sudbina filozofa

Što je filozofija i od kakve je zapravo moguće koristi suvremenom čovjeku, da­nas baš i nije previše očito i razumljivo. […]

Nikola Kuzanski – O učenom neznanju

Nikola Kuzanski je izgradio revolucionarnu sliku svijeta. On govori o beskonačnosti univerzuma i mnoštvu svjetova, a u svom najvažnijem djelu, O učenom neznanju, bavi se čovjekovom mogućnosti spoznaje Boga.