Dijana Kotarac

Himalajski inovator i edukator – Sonam Wangchuk

Sonam Wangchuk, himalajski inženjer i inovator, sinonim je za obrazovnu reformu i održivost u Ladakhu. Utemeljitelj je pokreta kojim je pokrenuo temeljitu i iznimno učinkovitu reformu školskog sustava. Osnovao je i kampus za srednjoškolce u kojem potiče inovativnost među mladima, a glavni su im projekti primjena solarne energije te ledene stupe za učinkovito korištenje vode ledenjaka. Inovacijom ledene stupe osvojio je prestižnu nagradu švicarske Zaklade Rolex. Sam kampus prerastao je u globalno ekoselo koje vodi pod motom Bistra glava – vješte ruke – ljubazno srce.

Početak i kraj tehnološkog čovjeka

Tehnologija u ovom ili onom obliku postoji od početaka čovječanstva, a u našem vremenu znanstveno-tehničkog uzleta postala je kultom. S tog gledišta stupanj napretka prošlih civilizacija vrednujemo razinama tehničkog napretka. No, tehnički napredak nije jedini izraz ljudske kulture, mnoge su civilizacije stavljale naglasak na posve druga područja. Ipak, bujni razvoj tehnologije i s tim povezano materijalno blagostanje prati osjećaj egzistencijalne praznine, što pokazuje da moderna tehnologija ne može zadovoljiti sve čovjekove potrebe. Čovjek se nužno sve češće okreće neprolaznim vrijednostima koje mu vraćaju dostojanstvo. Više je nego očita goruća potreba za izgradnjom novog i neophodnog humanizma.

Lakota šaman – Hromi Jelen

Lakota šaman Hromi Jelen (Lame Deer) bio je gorljivi zastupnik prava Indijanaca na njihovu zemlju i tradicionalan način života. Rano napušta školu koja je pokušavala učenicima nametnuti običaje bijelog čovjeka. U mladosti je isprobavao sve i svašta, pokušavajući se pronaći u svijetu koji je smatrao patvorenim. Zato se odlučio vratiti svojim korijenima i nastaviti tradiciju svojih predaka kojima je svijet svet, a čovjek njegov organski dio. Naglašavao je važnost veze s prirodom i tvrdio da je moderni način života u gradovima glavna prijetnja očuvanju te veze.

Manifest za post-materijalističku znanost

Manifest za post-materijalističku znanost niz je zaključaka do kojih je došla skupina znanstvenika na Međunarodnom samitu o utjecaju materijalističke ideologije na znanost i pojavi post-materijalističke paradigme. U Manifestu iznose da je apsolutna dominacija materijalizma u akademskom svijetu ograničila znanost i otežala istraživanja drugih razina nefizičke stvarnosti, što je dovelo do iskrivljenog razumijevanja nas samih i našeg mjesta u prirodi. Post-materijalistička znanost ne poriče vrijednost materije kao sastavnog tkanja univerzuma, niti odbacuje dosadašnja znanstvena dostignuća, već samo naglašava važnost nevidljive duhovne pokretačke dimenzije univerzuma.

Filozofija kao način života

Filozofija je nekada bila način života. Filozofsko učenje bilo je samo okvir za mali broj maksima po kojima je filozof živio svoj život. Biti filozof značilo je nastojati usavršavati se u umijeću življenja. Kao što umjetnik vježba da bi usavršio svoje umijeće, tako je i filozof usavršavao svoje umijeće življenja. No, i danas postoji potreba "filozofskog stava prema životu" koji podrazumijeva sposobnost da se ostane mirnim i zadovoljnim i u najvećim nedaćama, što predstavlja filozofski ideal.

Vrhovni duhovni Ideal

D. T. Suzuki, autor knjiga, eseja, niza predavanja o budizmu i zenu, koji je značajno doprinio njihovom razumijevanju na Zapadu, pozvan je da održi govor o vrhovnom duhovnom idealu na Svjetskom kongresu vjera 1936. godine. U više navrata konstatirao je da ne zna što je vrhovni duhovni ideal, objašnjavajući da su materijalno i duhovno dva lica iste stvarnosti, a naglašavanje samo jedne strane osiromašuje stvarnost, koja nije niti duh, niti materija, a ipak jest i duh i materija. Vrhovni duhovni ideal izmiče objašnjenju jer je neopisiv i neizreciv.

Kolos iz Heliopolisa

Još jedno senzacionalno otkriće iz Egipta: dijelovi divovskog kipa pronađeni su na arheološkom lokalitetu usred kairske radničke četvrti, ispod koje se nalaze ostaci nekadašnjeg Heliopolisa, egipatskog središta kulta Sunca. Stručnjaci su bili sigurni da se radi o kipu Ramzesa II., no naknadno otkriveni natpis upućuje na Psamtika I., faraona iz XXVI. dinastije. Ovo nalazište nesumnjivo skriva brojne ostatke slavnog kultnog središta koje spominju mnogi grčki izvori.

Francis Bacon – O gnjevu

Francis Bacon gnjev smatra prirodnim odgovorom na počinjenu ili doživljenu uvredu, kojeg prati želja za osvetom, no pripisuje ga uglavnom slabim karakterima. Kaže da on mora biti ograničen i obuzdan, i u žestini i u trajanju. Analizira različite dimenzije, poticaje i uzroke gnjeva. Savjetuje kako ublažiti i smiriti gnjevne porive i izljeve, kao i osvrtanje na gnjev kad u potpunosti prođe. U gnjevu ima nečeg neplemenitog jer tko god izgubi strpljenje, gubi vlast nad sobom.

Francis Bacon – O smjelosti

Francis Bacon u svojim zapažanjima o dobrim i lošim stranama određenih moralnih osobina i kvaliteta osobnosti, za smjelost kaže da je uvijek slijepa, jer ne vidi opasnosti i jer je loš čuvar obećanja. Zato je ona loš savjetnik, ali dobar izvršitelj. Zbog toga smjeli ljudi nikad ne smiju biti zapovjednici nego pomoćnici, pod vodstvom drugih. Smjelost koju ne prati čvrstoća i postojanost treba izbjegavati.

Francis Bacon – O sreći

U našoj je ljudskoj prirodi da želimo biti sretni, a isto tako poznato je i da je svatko od nas kovač, graditelj ili kormilar svoje sreće - ona ovisi o nama. Francis Bacon put sreće uspoređuje s Mliječnim putem na nebu koji je stjecište ili roj sitnih zvijezda koje se ne vide pojedinačno, ali zajedno daju svjetlost.