Apolon

Sve boli rađaju se iz ljubavi uma prema tijelu

Talijanski filozof i humanist Marsilio Ficino svojim je radom iznimno doprinio širenju klasične grčke filozofije na zapadu te je tako utjecao na razvoj talijanske renesanse. Izradio je cjelovit filozofski sustav, a glavni su nositelji njegovih ideja filozofska pisma koja je pisao svojim prijateljima. U pismu Amerigu Corsiniju govori o tome da se sve boli rađaju iz ljubavi prema tijelu, odnosno zaokupljenosti onim izvanjskim, jer bol nastaje kada volimo ono što nije dio nas samih, što nam može biti oduzeto. Stoga savjetuje okretanje prema neprolaznom, uzvišenom Dobru, što oslobađa od boli i donosi mir i radost.

Sunčana božanstva

Sunce koje se svakog jutra iznova rađa na istočnom horizontu i putuje nebom u svojoj sunčanoj barci ili kočiji, izvor je svjetlosti, topline i sveukupnog života. Nazivan je vladarom Neba, vidljivim bogom, svevidećim... Suncu posvećena božanstva imala su središnje mjesto u panteonima svih drevnih kultura. U Egiptu je to bio Ra, Helije u Grčkoj, Šamaš u Mezopotamiji, Surya u Indiji, Amaterasu u Japanu, Inti kod Inka... Smatrao se božanskim pretkom prvih kraljeva jer je kao gospodar neba imao svoje predstavnike na zemlji – sinove Sunca – koji su imali ulogu posrednika između neba i zemlje.

Lira

Lira je jedan od najstarijih instrumenata i preteča mnogim današnjim gudačkim instrumentima. Budući da je u tradiciji muzika štovana kao dar bogova, i otkriće instrumenata pripisivalo se bogovima. U Egiptu se tako pronalazak lire pripisivao bogu Tothu, dok je u antičkoj Grčkoj bila Apolonov i Orfejev atribut, simbolizirajući inspiraciju i harmoniju.

Herojski zanosi Giordana Bruna

Giordano Bruno najznačajniji je renesansni filozof i vizionar moderne znanosti. Njegove najbolje rasprave pripadaju podjednako i filozofiji i književnosti. U raspravi O herojskim zanosima iznosi viziju čovjeka kao sveobuhvatnog bića koje je odraz božanskog tvorca u malom. Herojski zanos čovjeka uzvisuje i oplemenjuje i omogućava duši da se vrati Jednom.

Moć smijeha

Radostan smijeh, smijeh od srca, ima moć smanjivanja napetosti, umanjivanja problema i olakšavanja teškoća svakodnevnog života. Dokazano je da ublažava bol, a i Aristotel u svojoj Poetici objašnjava da takav smijeh pročišćava osjećaje. Osim što dobro utječe na tijelo i raspoloženje, smijeh je poput vitamina koji daje dobro zdravlje duši.

Asklepijevo svetište u Epidauru

Epidaur, poznat po kazalištu s izvanrednom akustikom, nekada je bio svetište boga Asklepija (rimski Eskulap) i najčuvenije antičko lječilište. Bolesnici su nakon ceremonijalne pripreme noć provodili u posebnoj prostoriji, a izlječenje je dolazilo u snu. O Asklepijevim čudima saznajemo iz zavjetnih natpisa.