07-2017

Šezdeset godina Nove Akropole u svijetu

Povodom šezdesete godišnjice Međunarodne organizacije Nove Akropole donosimo intervju s njezinom predsjednicom Delijom Steinberg Guzmán. U šezdeset godina djelovanja, koristeći se univerzalnim jezikom filozofije, Nova Akropola se proširila u šezdeset zemalja i prenijela je svoj filozofski ideal potrage za znanjem uz viziju da svijet može postati boljim, ako to postanu pojedinci. Zato je nastojanje Nove Akropole usmjereno prema čovjeku pojedincu i buđenju onoga što je najbolje u njemu.

Intervju s Jorgeom Ángelom Livragom

Osnivač Nove Akropole, prof. Jorge Ángel Livraga, u radio intervjuu iz 1975. godine govori o filozofiji kao težnji da se upozna suština stvari i o filozofskim izvorima koje je moguće naći u drevnim tekstovima Istoka i u klasičnim raspravama Zapada. Iznosi svoje filozofske poglede o znanosti, umjetnosti, slobodi te se prisjeća nastanka Nove Akropole koju je osnovao zajedno s nekoliko studenata entuzijasta. Govori o ciljevima i načelima Nove Akropole te ističe važnost obrazovanja.

Trebamo li tradiciju?

U modernom svijetu koji živi u uvjerenju o linearnom napretku, tradicija je sinonimom za nešto zastarjelo, a društva prošlosti obično se smatraju nazadnima i neukima. No, tijekom duge ljudske prošlosti društva su nastajala i nestajala, civilizacije dosezale vrhunce i tonule u zaborav, a iza sebe su ostavile vrijedna iskustva koja su ugrađena u temelje našeg današnjeg društva. Tradicija kao prijenos iskustava ne samo da je potrebna, nego je ključna za razvoj i opstanak civilizacije jer je sadašnjost karika dugog lanca koji povezuje prošlost i budućnost.

Vrhovni duhovni Ideal

D. T. Suzuki, autor knjiga, eseja, niza predavanja o budizmu i zenu, koji je značajno doprinio njihovom razumijevanju na Zapadu, pozvan je da održi govor o vrhovnom duhovnom idealu na Svjetskom kongresu vjera 1936. godine. U više navrata konstatirao je da ne zna što je vrhovni duhovni ideal, objašnjavajući da su materijalno i duhovno dva lica iste stvarnosti, a naglašavanje samo jedne strane osiromašuje stvarnost, koja nije niti duh, niti materija, a ipak jest i duh i materija. Vrhovni duhovni ideal izmiče objašnjenju jer je neopisiv i neizreciv.

U potrazi za sobom

Neki je čovjek doputovao u Atenu ne bi li mu se posrećilo da se upozna s proslavljenim mudracom Sokratom. Raspitivao […]

Mehanizam iz Antikitere

Kod grčkog otoka Antikitere iz potonule rimske galije 1900. godine izvađeni su neobični komadi bronce. Dvije godine kasnije, direktor Nacionalnog arheološkog muzeja u Ateni otkrio je da se radi o dijelovima mehanizma sa zupčanicima, nekoj vrsti satnog mehanizma s astronomskom funkcijom. Većina stručnjaka odbacila je tu pretpostavku smatrajući takav mehanizam prekompleksnim za antičku tehnologiju. Njegovo sustavno proučavanje otpočelo je pedeset godina kasnije, a otkrića vezana uz ovaj zagonetni mehanizam nadilaze i najbujniju maštu znanstvenika.

Grčki hram

Grčki hram svojom arhitekturom predstavlja vrhunac klasičnog graditeljstva, ali i klasičnog idealizma koji se bavi idealnom formom hrama i idealnom formom ljudskog tijela. Grčki su mislioci otkrili da postoje iste zakonitosti unutar čovjeka i prirode te da harmonični razmjer zlatnog reza postoji u prirodi kao i u mjerama ljudskog tijela. Taj je razmjer postao osnova za proporcioniranje hrama. Stoga je grčki hram istovremeno simbolička slika čovjeka i slika prirode, odnosno svijeta, što govori o dubini i širini imaginacije starih Grka.

07/2017

srpanj 2017