05-2017

Filozofija u drevnom Egiptu

Filozofiju obično vežemo uz staru Grčku, no njezini najveći filozofi, poput Pitagore i Platona, učili su od egipatskih mudraca i divili se njihovim dubokim znanjima. Egipatska filozofija bila je učenje o tome kako živjeti i kako umrijeti, te je podrazumijevala izrazito praktičnu primjenu znanja: uređenje i harmonizaciju čovjekova života te purifikaciju čovjekove nutrine, kako bi njegovo srce postalo lagano poput pera božice kozmičkog reda i pravde Maat.

Čovjek – slika svemira

Egipćanima je univerzum bio živ organizam sastavljen od bezbroj živih sastavnih dijelova, pri čemu je čovjek samo jedna od karika u lancu postojanja. Usporediv s univerzumom, čovjek se sastoji od dijelova koji su hijerarhijski gradirani od najgrubljeg, fizičkog do najsuptilnijeg, nevidljivog plana postojanja, tj. njegova duhovnog uzroka ili besmrtne božanske iskre. Te dijelove povezuju svijest i volja u harmoničnu i dinamičnu cjelinu, a svrha čovjekova postojanja jest transformacija u više razine postojanja.

Pojam vladara i kraljevske vlasti u starom Egiptu

Egipćani su vjerovali u jedinstvo svega što postoji, a uređenost kozmosa održavali su bogovi. To je na zemlji održavao faraon, oponašajući nebeski red i pravdu. On se nalazio na vrhu svećeničke hijerarhije koja mu je pomagala u izvršavanju njegove kozmičke dužnosti čuvanja ravnoteže pred kaosom. Takvo je vjerovanje životu davalo smisao i činilo ga ispunjenim, zahvaljujući čemu se Egipat održao više tisuća godina.

Kolos iz Heliopolisa

Još jedno senzacionalno otkriće iz Egipta: dijelovi divovskog kipa pronađeni su na arheološkom lokalitetu usred kairske radničke četvrti, ispod koje se nalaze ostaci nekadašnjeg Heliopolisa, egipatskog središta kulta Sunca. Stručnjaci su bili sigurni da se radi o kipu Ramzesa II., no naknadno otkriveni natpis upućuje na Psamtika I., faraona iz XXVI. dinastije. Ovo nalazište nesumnjivo skriva brojne ostatke slavnog kultnog središta koje spominju mnogi grčki izvori.

Michel de Montaigne – O prijateljstvu

Michel de Montaigne, francuski renesansni književnik i filozof, napisao je tri knjige eseja na više od tisuću i petsto stranica. U njima razlaže o svemu što je živo primjećivao oko sebe: o ljudskom prosuđivanju, odgoju djece, molitvi, slavi, slobodi savjesti, vrlinama, manama, osjećajima, pa i o prijateljstvu. Njegovi su eseji aktualni i danas, i smatra ih se temeljnim djelom europske misaone književnosti.

Kako komuniciraju biljke?

Biljni svijet obično doživljavamo kao statičan i nepokretan, no on je puno složeniji nego što se pretpostavlja. Biljke primaju i prenose informacije, komuniciraju na sebi svojstven način međusobno, sa životinjskim i ljudskim svijetom te s okolišem kojim su okružene. Direktni ili indirektni utjecaj jedne biljke na drugu, poznat još u antičko doba, danas je posebno aktualan u nastojanju pronalaženja novih rješenja koja bi zamijenila štetne herbicide.

Neobičan svijet Beatrix Potter

Beatrix Potter, engleska viktorijanska spisateljica i ilustratorica, najpoznatija je po svojim ljupko ilustriranim pričama o životinjama odjevenim u ljudsku odjeću i zaokupljenima ljudskim poslovima i pustolovinama. Zanimala se i za svijet kukaca, izučavala je rast i razmnožavanje gljiva te je nacrtala veliki broj botaničkih crteža. Sveukupno je napisala oko trideset knjiga, od kojih su dvadeset i četiri dječje slikovnice po kojima je stekla slavu i priznanje.

Nema kralja do Boga

Kada obični ljudi dolaze pred kralja, oni kažu: “Nek’ vječno živi kralj!”

Nekoć, u davna vremena, živio je čovjek koji je […]

05/2017

svibanj 2017