Shakespeare – raj i pakao u nama

William Shakespeare najsjajnija je zvijezda elizabetinskog kazališta čija djela danas čine okosnicu kazališnih repertoara širom svijeta. Njegova djela istodobno otkrivaju dušu genija koja se uzdigla do visina i zaronila u dubine ljudskog iskustva rasvjetljavajući psihički svijet čovjeka. Shakespeareove likove ne vidimo kao loše ili dobre, već kao ljudska bića sposobna za najuzvišenija, ali i najstrašnija djela, kao i svi mi. Tako nas potiče da shvatimo da trebamo slušati vlastitu savjest, da raj i pakao nisu nešto izvan nas, već da su posljedica naših vlastitih životnih odabira.

Više

Ana Pavlova – legenda ruskog baleta

Rusku primabalerinu Anu Pavlovu balet je opčinio u osmoj godini. Zahvaljujući nadarenosti, ali i potpunoj posvećenosti baletu, postala je najslavnija balerina svog vremena čiji je umjetnički genij bio spoj plesa, glazbe i glume. Izdvajala se ne toliko virtuoznom tehnikom koliko gracioznošću i profinjenošću. Vlastitu je trupu osnovala 1913. godine i s njom godinama putovala Europom, Azijom, Amerikom i Australijom. Njezin zaštitni znak postao je balet Umirući labud kojim je zadivila cijeli svijet.

Više

Pitagorejci i muzika

Pitagorejci su dali prvi sustavni filozofski i znanstveni pristup muzici. Njihove postavke na kojima počiva cjelokupna teorija muzičkih intervala i ljestvica, kao i ideal zvukovne ljepote zapadne glazbe, nisu se do danas bitno promijenili. Pitagorejci su veliku pažnju pridavali odgojnom elementu muzike jer ima sposobnost neposredno utjecati na dušu: istančati je, pročistiti i oplemeniti. Stoga su se tim purifikacijskim elementom muzike služili u svom dnevnom ritmu jer je Pitagora učio da muzika potiče vrlinu.

Više

Grčki hram

Grčki hram svojom arhitekturom predstavlja vrhunac klasičnog graditeljstva, ali i klasičnog idealizma koji se bavi idealnom formom hrama i idealnom formom ljudskog tijela. Grčki su mislioci otkrili da postoje iste zakonitosti unutar čovjeka i prirode te da harmonični razmjer zlatnog reza postoji u prirodi kao i u mjerama ljudskog tijela. Taj je razmjer postao osnova za proporcioniranje hrama. Stoga je grčki hram istovremeno simbolička slika čovjeka i slika prirode, odnosno svijeta, što govori o dubini i širini imaginacije starih Grka.

Više

Nedodirljiva ljepota

Estetika je relativno nov pojam za tradicionalnu filozofsku disciplinu koja je umjetnost dovodila u vezu s božanskim arhetipovima Ljepote i Dobra. Prema tom konceptu istinski se umjetnik uzdiže do dimenzije čiste ljepote, kontemplira o njoj i interpretira je u sebi kako bi je u stvaralačkom procesu mogao predstaviti u oblicima i tijelima. Ova nedodirljiva i suptilna Ljepota za umjetnika je najveće nadahnuće, ali i izvor duhovnosti. Tako shvaćena umjetnost put je kojim se dolazi do Jedinstva.

Više

Neobičan svijet Beatrix Potter

Beatrix Potter, engleska viktorijanska spisateljica i ilustratorica, najpoznatija je po svojim ljupko ilustriranim pričama o životinjama odjevenim u ljudsku odjeću i zaokupljenima ljudskim poslovima i pustolovinama. Zanimala se i za svijet kukaca, izučavala je rast i razmnožavanje gljiva te je nacrtala veliki broj botaničkih crteža. Sveukupno je napisala oko trideset knjiga, od kojih su dvadeset i četiri dječje slikovnice po kojima je stekla slavu i priznanje.

Više

Indijanska poezija

Živeći u bliskom dodiru s prirodom, Indijanci su bili izuzetno istančani, poetični promatrači svega oko sebe. Snaga njihovih riječi bila je u jednostavnosti i jasnoći. Iako je sačuvan mali dio indijanskog kulturnog naslijeđa, ono što je stiglo do nas odražava njihovu povezanost s nevidljivim snagama svijeta prirode te poštovanje prema svemu što živi.

Više

Frank Lloyd Wright – Organička arhitektura

Američki arhitekt Frank Lloyd Wright oblikovao je modernu arhitekturu primjerenu XX. stoljeću, u kojoj je funkcija primarna, a forma i izgled prateći elementi. Polazeći od tog koncepta vremenom je razvio filozofiju organičke arhitekture, utemeljenu na funkcionalizmu i na povratku čovjeka prirodi. Ona odražava ideal slobode duha modernog čovjeka, a inspiraciju crpi iz prirode. Principe organičke arhitekture najbolje utjelovljuje Wrightovo remek-djelo Fallingwater (Kuća slapova).

Više

U zagrljaju proljeća

Proviri cvjetić iz kore,
A šuma plava
Šafrana glava
K’o oči, k’o nebo, k’o more.
Samoćo moja,
Ma digni glavu gore!
Ti imaš sluha i uha
Za […]

Više

Jagoda Truhelka

Jagoda Truhelka hrvatska je spisateljica za djecu i pedagoginja, čije je najpoznatije djelo knjiga pripovijedaka Zlatni danci. Posao učiteljice i ravnateljice obavljala je u nizu djevojačkih škola. Obrazovanje nije odvajala od odgoja, smatrajući i jedno i drugo zadacima pravog učitelja, a pravi učitelj za nju je bio prosvjetitelj. Djeci je iznad svega nastojala usaditi ideale dobrote, ljepote i ljubavi, a nadahnuće za svoj rad nalazila je u djelima klasične filozofije. Sintezu svojih praktičnih promišljanja dala je u epistolaru U carstvu duše.

Više

Tvrđava – Meša Selimović

Selimovićev misaoni roman Tvrđava svojevrstan je nastavak djela Derviš i smrt. Tvrđava ovdje simbolizira pojedinca zatvorenog u sebe, ali i nedodirljivu vlast pred kojom se čovjek zatvara u tvrđavu te težnju za izlaskom iz tvrđave, oslobođenjem. Radnja romana smještena je u XVII. stoljeće, no nadilazi okvire vremena i prostora jer se bavi vječnim pitanjem smisla života, slobode, zla... Glavni je lik ratni povratnik koji, potresen ratnim bezumljem, započinje novi život koji je ništa manje surova borba od samog rata. Pokušava se osloboditi iz tog začaranog kruga, a izlaz pronalazi u ljubavi koja je ipak jača od svega.

Više

Sapfo – Deseta Muza

Sapfo, najslavnija grčka pjesnikinja, uživala je veliku slavu još za života, a postala je poznata po školi za djevojke koju je vodila. Generacije pjesnika oponašale su je, pokušavajući dostići ljepotu njenog stiha. Maksim iz Tira nazvao ju je ženskim Homerom, a dvjesto godina nakon njene smrti, Platon je zbog ljepote njenog stiha u svom djelu Fedar naziva Desetom muzom s Lezba. Svoje je učenice podučavala glazbi, plesu, korskom pjevanju, solopjevanju, pjevanju uz pratnju lire te pisanju i pjevanju vlastitih pjesama, što su bile odgojno-obrazovne metode u antici.

Više