Pisma kroz civilizacije

Pismo, vizualni ekvivalent mišljenja i govora, izraz je univerzalne ljudske potrebe za prenošenjem i čuvanjem iskustava kroz civilizacije. Prva pisma uklesavala su se u kamen ili su se ucrtavala u glinu i bila su namijenjena ispisivanju sakralnih tekstova, a kasnije ih se počelo koristiti i u profane svrhe. Najstarija pisma svoje početke imaju u slikovnom ili piktografskom pismu koje se s vremenom pretvara u ideogramsko na putu prema fonetskom pismu. Neka od tih starih pisama su odgonetnuta, a neka su do danas neriješena zagonetka.

Više

Feničani – narod pomoraca

Narod koji su Grci nazivali "Feničani" danas uglavnom poznajemo preko zapisa drugih naroda koji su s njima dolazili u dodir. Živjeli su na uskom priobalnom pojasu na području današnjeg Libanona, dijelova Sirije i Izraela gdje su cvjetali njihovi lučki gradovi Sidon, Tir, Biblos, Beirut, a s vremenom su razvili čitavu mrežu kolonija šireći se zapadno po Sredozemlju. Zlatno doba njihove kulture okvirno je trajalo od 1200. do 300. g. pr. Kr. Ostali su poznati kao moreplovci u vremenu puno prije izuma kompasa, graditelji brodova i spretni trgovci. Heleni su preuzeli mnogo od njihove kulture, prije svega pismo.

Više

Kako je odgonetnuto klinasto pismo?

Klinasto pismo, pismo Sumerana, koje su kasnije prihvatili Asirci, Babilonci i Perzijanci te su njime ispisani zidovi kraljevske palače u Perzepolisu, jedno je od najstarijih poznatih pisama. Odgonetnuto je zahvaljujući predanom radu mnogih stručnjaka i entuzijasta na raznim stranama svijeta, koji se nisu međusobno niti poznavali, a značajan ključ za njegovo razotkrivanje bio je reljef s trojezičnim natpisom na behistunskoj stijeni koji je poslužio poput Kamena iz Rozette za dešifriranje hijeroglifa.

Više

Trebamo li tradiciju?

U modernom svijetu koji živi u uvjerenju o linearnom napretku, tradicija je sinonimom za nešto zastarjelo, a društva prošlosti obično se smatraju nazadnima i neukima. No, tijekom duge ljudske prošlosti društva su nastajala i nestajala, civilizacije dosezale vrhunce i tonule u zaborav, a iza sebe su ostavile vrijedna iskustva koja su ugrađena u temelje našeg današnjeg društva. Tradicija kao prijenos iskustava ne samo da je potrebna, nego je ključna za razvoj i opstanak civilizacije jer je sadašnjost karika dugog lanca koji povezuje prošlost i budućnost.

Više

Pojam vladara i kraljevske vlasti u starom Egiptu

Egipćani su vjerovali u jedinstvo svega što postoji, a uređenost kozmosa održavali su bogovi. To je na zemlji održavao faraon, oponašajući nebeski red i pravdu. On se nalazio na vrhu svećeničke hijerarhije koja mu je pomagala u izvršavanju njegove kozmičke dužnosti čuvanja ravnoteže pred kaosom. Takvo je vjerovanje životu davalo smisao i činilo ga ispunjenim, zahvaljujući čemu se Egipat održao više tisuća godina.

Više

Magični svijet Kelta

Kelti nikada nisu stvorili državu, a na vrhuncu razvoja razgranali su se od Irske do Turske. Antički susjedi doživljavali su ih kao neprijatelje i barbare, ali tragovi koje su ostavili kao i zapisi njihovih suvremenika, otkrivaju nam danas drukčiju sliku. Predmeti ukrašeni gustom ornamentikom uvode nas u njihov svijet bogat simbolima, svijet u kojem su pjesnici i proroci uz svećenike bili stupovi društva i čuvari dubokih znanja, oko čega je isprepleteno mnoštvo priča i legendi između sna i jave.

Više

Asseria

Asseria je jedno od najvažnijih liburnskih i kasnije rimskih naselja na zadarskom području. O prosperitetu grada svjedoče bedemi i gradska vrata te kamenoklesarski radovi od kojih su najdojmljiviji cilindrični nadgrobni spomenici – liburnski cipusi. Raspadom Rimskog Carstva ovaj nekoć velebni grad propada te je u VII. st. gotovo u potpunosti napušten. No, teško je pretpostaviti što se sve krije pod ruševinama, unutar megalitskih obrambenih zidina jer je Asseria još uvijek tek djelomično istražena.

Više

Vremenski ciklusi – Ritam povijesnog vremena

Kalendari i satovi nam gotovo savršeno mjere vrijeme, ali znamo li zapravo što je vrijeme? Obično ga doživljavamo kao kontinuum, nešto što teče, nezadrživo dolazi i nepovratno nestaje... No, ništa u prirodi ne ide linearno u beskonačnost, sve kruži: od elektrona do planeta i cijelih svemirskih sustava koji se gibaju oko svog središta, a toj je zakonitosti podložno i vrijeme. Sve velike tradicije čovječanstva naglašavaju cikličnost vremena i prenose učenje o vremenskim ciklusima, krugovima vremena unutar kojih se očituju svi aspekti jedne stvarnosti.

Više

Machu Picchu – Skriveni grad Inka

Machu Picchu, najviše svetište Inka, nalazi se u peruanskim Andama nedaleko od drevne prijestolnice Cusco. Španjolci nisu znali za njegovo postojanje te je otkriven tek u XX. stoljeću. Bio je značajno mjesto astronomskih promatranja i kompleksan kultni centar. Izgrađen je nevjerojatnom preciznošću u obradi kamena i u skladu s načelima sakralne geografije Inka te zadivljuje i danas, iako je ostao sačuvan tek njegov kameni kostur.

Više

Helenistički svijet

Helenističko razdoblje započelo je osvajanjima Aleksandra Makedonskog 334. g. pr. Kr. i vrijeme je vojne i političke dominacije grčkih Makedonaca na području Mediterana te Bliskog i Srednjeg istoka. Utemeljeno je na ideji povezivanja naroda, religija i svjetonazora u homonoiu, jedinstvo duha i srca gdje će svi narodi živjeti bratski. Iako se danas smatra sintezom grčke i istočnih kultura u kojoj dominira grčka kultura, važno je istaknuti da je grčki utjecaj bio ravnopravan i ništa više helenski negoli perzijski, egipatski ili čak indijski.

Više

Razgovor s voditeljem Dalaj-Lamine knjižnice Gesheom Lhakdorom

Yaron Barzilay, voditelj kulturne udruge Nova Akropola u Indiji, razgovarao je s Gesheom Lhakdorom, ravnateljem knjižnice i središnjeg arhiva Njegove Svetosti Dalaj Lame, o trenutnoj situaciji u svijetu. Gledano očima tibetanskog budizma, sve je u prirodi međusobno povezano te bismo trebali razvijati suosjećanje prema svim osjetilnim bićima jer, u konačnici, svi želimo biti sretni.

Više

Stare knjižnice

U starim kulturama knjižnice poput Aleksandrijske, Asurbanipalove ili knjižnice Sveučilišta u Nalandi, bile su posebna mjesta u kojima se čuvao velik broj odabranih i pažljivo pohranjenih rukopisa, simboličkih prikaza i mapa. Obično su sadržavale arhiv, učionice, laboratorije, hramove, opservatorije, parkove... Bila su istinska mjesta učenosti u kojima su se neprestano oživljavala, obogaćivala i produbljivala mnogobrojna područja znanja.

Više