Mitologija drveća

Čovjek tradicijskih društava prirodu je doživljavao kao manifestaciju božanskih snaga. Drveće je u brojnim mitologijama izražavalo univerzalne kozmičke principe i utjelovljivalo snagu života. Često je simbol središta svijeta i povezuje nebo – svijet bogova, zemlju – svijet ljudi i podzemni svijet – svijet mrtvih. Drvo života i stablo spoznaje simboli su kanala spoznaje i intuicije, a povezani su i s kušnjama koje čovjek mora proći da bi se uspeo do duhovnog svijeta.

Više

Moderna mitologija

Suprotno modernim uvjerenjima da je mit samo priča koju je suvremeni čovjek nadišao, popularnost Ratova zvijezda, Gospodara prstenova, Harry Pottera, Matrixa samo potvrđuje da mitovi i dalje nadahnjuju ljude i podučavaju ih kako se nositi sa životnim kušnjama.

Više

Vrijeme snova

“Vrijeme snova” za australske domoroce jest vrijeme prije početka vremena, kada su mitski preci stvarali i uređivali svijet i ljudima prenosili temelje kulture. Tradicija Aboridžina utemeljena je na sjećanju na ove Početke: stvoreni svijet smatra savršenim, a zadaćom čovjeka održavati ga u primordijalnom stanju.

Više

Duhovi prirode u narodnoj predaji

Patuljci, vile, vilenjaci ili drugim riječima duhovi prirode, sada su prisutni tek u narodnoj predaji, dok su naši ne tako davni preci komunicirali i surađivali s njima. Kako se čovjek udaljavao od prirode, duhovi prirode udaljili su se od čovjeka, a izblijedjela su kako znanja o njima tako i vjerovanja u njih.

Više

Edda – svijet nordijskih saga

Gotovo sve što znamo o mitologiji Germana potječe iz dva islandska teksta: Pjesnička ili Starija Edda i Prozna ili Mlađa, tzv. Snorrijeva Edda. Za stare Germane svijet je bio neprekidna borba između snaga reda – bogova, i snaga kaosa – divova. Stvaranje svijeta označava trenutak pobjede bogova nad divovima, no borba između njih nastavlja se sve do velike kozmičke bitke - Ragnaroka.

Više

Mezopotamski mitovi o potopu

U zapisima svih starih naroda Mezopotamije neizbježan je mit o velikom potopu. U svim tim verzijama mita bogovi odlučuju uništiti ljudski rod, no uvijek jedan od bogova odabire pravednog i pobožnog čovjeka kojeg sa­vjetuje da napravi arku... Osim pripovjedačke ljepote ovi su mitovi prožeti promišljanjima o čovjekovoj prolaznosti i potrazi za besmrtnošću.

Više

Mitski korijeni Babilona

Babilonski svećenik, astronom i povjesničar Beros živio je, kako sam kaže, u vrijeme Aleksandra Makedonskog, na prijelazu iz IV. u […]

Više

Moć mita

Od najstarijih dana povijesti čovječanstva susrećemo se s mitskim pričama. One se nalaze u korijenu svake kulture. U njima je čovjek nalazio smjernice, savjete, putokaze za koračanje vlastitim životnim putem.

Više

Horusovo oko

Horus, bog kojeg su Egipćani prikazivali u obliku sokola, u borbi sa Sethom gubi svoje lijevo oko. Kad Thot magijski sastavi i izliječi to oko, ono dobiva naziv udjat, oko-zaštitnik, mističan izvor života i svjetlosti. Zbog svoje velike zaštitne snage, najčešći je amulet u Egiptu.

Više

Skrivena snaga mita

Planetarni uspjesi knjiga i filmova s mitološkom tematikom ukazuju na vječnu ljudsku potrebu da se, makar indirektno, proživi sudbina drevnih heroja.

Više

Mit o Ozirisu

Mit o Ozirisu je univerzalni mit o besmrtnosti duše i postojanju kozmičke sudbine u kojoj čovjek treba svjesno i aktivno sudjelovati. Ovo je mit o nutarnjem uskrsnuću čovjeka, o uskrsnuću na inicijatski način. U Egiptu se inicijacija shvaćala kao mogućnost ubrzanja jednog prirodnog procesa – evolucije čovjekove svijesti.

Više

Slavenska mitska predaja

Od VII. do XII. stoljeća slavenski narodi postepeno preuzimaju kršćanstvo, ali stara vjerovanja ostaju prisutna u prigodnim svetkovinama: uz cvjetno proljeće, jarko ljeto i plodnu rujnu jesen.

Više