Nedostatak vremena jedno je od izrazitih obilježja našeg ubrzanog vremena koje kao da postaje još užurbanije kako se godina bliži kraju. Nemam vremena svakidašnja je jadikovka, a ponekad i izlika. Zauzetost poslom, obavezama i vezanost rokovima pretvorili su se u pravu utrku s vremenom, a uz stalni strah od neispunjavanja svojih i tuđih očekivanja, vode kroničnom umoru, gubitku ravnoteže, a sve češće i takozvanom burn out sindromu.

Od tog se žrvnja u “slobodno” vrijeme branimo potpunom pasivnošću ili kao da nesvjesno pratimo obrazac nametnut poslom, pa i to vrijeme organiziramo na isti način, nastojeći ga ispuniti različitim aktivnostima. Osjećamo se nelagodno u prazninama u rasporedu, ne znamo biti sami sa sobom, posežemo za mobitelom, internetom, Facebookom, slušalicama… Taj stalni bijeg u kojem se uglavnom vrtimo oko samih sebe, udaljava nas od drugih ljudi, otuđuje, usamljuje i u konačnici oduzima radost življenja.

Danski filozof Søren Kierkegaard još prije sto pedeset godina skreće pozornost na bolest stalne zauzetosti. On za takvog čovjeka kaže da ispunjava svoje vrijemeuvijek odsutan od sebe sama, nikada prisutan u samom sebi i naziva ga površnim i nesretnim. Stalna zauzetost poslovima zapravo odvlači pažnju od važnih životnih pitanja: zašto nešto činimo, zbog čega, s kojom svrhom i smislom?

Zauzetošću samo pokušavamo zatomiti osjećaj neispunjenosti i praznine u svijetu u kojem više ništa nije sveto, koji je izgubio vezu s izvorom. To je ono što najviše nedostaje, a što je nadahnjivalo mnoga predmoderna društva u različitim vidovima kulture i svakodnevnog života. Zaustavimo se na vrijeme i ne dopustimo da nas svakodnevni ritam zarobi do te mjere da obuzeti postignućem na izvanjskom planu zaboravljamo nutarnje vrijednosti i radost življenja.

Usklađivanje s ritmom prirode pomoći će nam da pronađemo sklad. Jer priroda ne žuri, pa ipak sve ostvaruje, ima dovoljno vremena za sve. I mi možemo imati vremena ako naučimo njime ovladavati, poduzimajući svjesne korake u rješavanju različitih balasta i gutača vremena, ako usporimo i okrenemo se prema onom bitnom što će nam vratiti zdravu perspektivu.

Naučimo se zaustavljati i krijepiti nečim što nas obogaćuje i ispunjava. To posebno vrijedi za blagdane pred nama koji prate skrivene pojave u prirodi, kada se u najdubljoj tami solsticijske noći rađa novo svjetlo života koje nadvladava tamu. To isto tajanstveno svjetlo rađa se i u našim srcima i daje nam mogućnost da naslutimo nešto od skrivenog smisla života, što daje snagu i nadahnuće za novi početak. Slušajmo glas svoga srca i, kako su govorili stari Rimljani, žurimo polako.

PSIHOLOGIJA

Dati smisao svojim koracima

Mnogi započinju različite aktivnosti u pokušaju osmišljavanja vlastitog života. No, ako te aktivnosti imaju za cilj samo ispunjavanje praznine ili utišavanje tjeskobe, neće unijeti smisao u život. Ako čovjek ne poznaje razlog svog djelovanja, svakoj njegovoj aktivnosti nedostajat će vrijednost. Zato je važno pitati se zašto i kamo. Zašto daje smisao našem kretanju, a kamo pokazuje smjer kojim trebamo ići da bismo stigli do zacrtanog cilja.

AKTUALNO

Sindrom panike – I. dio

Strah je mehanizam upozorenja koji sva naša osjetila stavlja u stanje pripravnosti za obranu. On naše reakcije može aktivirati ili inhibirati, što je slučaj kod panike koja paralizira sposobnost rasuđivanja. Tada reagiramo instinktivno, poput životinje, što se svodi na reflekse bijega ili agresije. Humanizacija se sastoji u upravljanju našim strahovima koje trebamo prepoznati i prihvatiti, što znači kanalizirati izazove života.

SIMBOLIZAM

Zmajevi i zmije u tradicijama

Zmajevi i zmije česti su motivi u mitovima, legendama i predajama mnogih starih kultura, a imaju i sličan simbolizam. Zmija predstavlja pasivne iskonske snage, mrak i prvobitni kaos, ali je i simbol obnove. Zmaj kao spoj zmije i ptice ujedinjuje u sebi snage neba i zemlje. U zapadnim kulturama ima negativan predznak jer on je taj kojeg junak mora savladati da bi došao do skrivenog blaga. Na Dalekom istoku simbol je snage i moći, stoga i carski amblem.

Titanija
SLIKARSTVO

Arthur Rackham – ilustrator vilinskog pera

Arthur Rackham, engleski ilustrator viktorijanskog doba, proslavio se još za života oslikavanjem priča, bajki i poznatih književnih klasika. Njegove ilustracije prate skrivenu dušu priče, a mnoštvom detalja daje uvjerljivost i živost slikama i likovima. Likovi su mu najčešće čudesna stvorenja poput vila, vilenjaka, gnoma, goblina, patuljaka. Rackhamove ilustracije podsjećaju nas da je svijet koji nas okružuje daleko bogatiji, ispunjeniji i življi nego što nam se to čini.

Galileo Galilei
ZNANOST

Galileo Galilei

Galileo Galilei, talijanski matematičar, fizičar, astronom i filozof, jedan je od prvih znanstvenika modernog tipa koji u istraživanje uvodi eksperiment i mjerne instrumente. Na osnovi Kopernikova učenja o heliocentričnom sustavu i rezultata vlastitih istraživanja gradi novu sliku svijeta, za što je trebala velika hrabrost jer je sukob s neistomišljenicima u ono vrijeme najčešće bio koban.

ZANIMLJIVOSTI

Tajna vikinških mačeva Ulfberht

Vikinški mačevi koji nose natpis “Ulfberht”, nastali u razdoblju od IX. do XI. stoljeća, metalurškim sastavom nalikuju najmodernijim čelicima, a kvalitetom najboljim japanskim mačevima. S obzirom na to da su se prvi takvi mačevi pojavili nakon što su Vikinzi rijekom Volgom stvorili trgovačke veze s Bliskim i Srednjim istokom, a prestali se proizvoditi kada je ta ruta zatvorena, govore u prilog tome da su čelične šipke dobavljane s Istoka i obrađivane u Skandinaviji.


Ne trebaju nas plašiti
nove godine i nova desetljeća;
sva pomicanja nebeskih tijela
ne mogu ni ­najmanje pomaknuti
čvrstu volju čovjeka
koji u sebi osjeća
vatru beskrajnog života.

Delia Steinberg Guzmán