Čestitke i čestitanje neizostavan su dio božićno-novogodišnjeg ugođaja koji s radošću iščekujemo. Ostavimo li po strani čestitarske običaje i osvrnemo li se na želje izrečene ili napisane, od srca srcu ili na brzu ruku, vidjet ćemo da se sve svodi na: sreću i blagostanje.

I zaista, biti sretan iskonska je želja i potreba svakog čovjeka. Sva naša nastojanja usmjerena su prema pronalaženju sreće, za to se trsimo na ovaj ili onaj način, pa i pogrešnim putevima da bi ugrabili komadić sreće, makar tek privremeno i kratkotrajno…

Budući da je težište sreće u današnjem svijetu okrenutom materijalističkim vrijednostima najčešće u izvanjskom, pod srećom se žele “sretne” okolnosti, naklonjene prilike i obrati koji će nam osigurati određenu korist, uspjeh i užitak, što se sve izjednačava s blagostanjem. No, takva sreća uvjetovana izvanjskim obično je nestabilna, hirovita i prolazna kao i okolnosti na koje se oslanja. Nažalost, ni ispunjenje naših želja ne obećava dugotrajnu sreću jer zadovoljavanje želja samo rađa novim željama, jer: Ljudskom srcu uvijek nešto treba, zadovoljno nikad posve nije… S druge pak strane, nemogućnost ostvarenja tako zamišljane sreće vodi do osjećaja promašenosti, kriza, depresija, a takve “nesretnike” moderno društvo naziva luzerima.

Ali, što je uistinu sreća i kako je doseći?

Za stare je grčke filozofe eudaimonia – sreća, odnosno blaženstvo, bila najviše dobro i cilj ljudskoga života, a njeno je glavno obilježje duboki nutarnji mir ili nepomućenost duha. Za razliku od današnjeg, težište čovjekove sreće nije toliko bilo u izvanjskim i prolaznim stvarima i okolnostima, već u samom čovjeku. Postiže se ispravnim sagledavanjem stvari te razboritim i plemenitim življenjem, pri čemu je osnovno obuzdavanje želja, prohtjeva i strasti. To je čvrsti temelj za sreću čovjeka i ljudske zajednice. Stoici su sreću vezivali uz postizanje onoga što je do čovjeka, nad čime on u potpunosti vlada, i zato su držali da je preduvjet za sreću naučiti razlikovati ono što jest od onoga što nije do nas, što ne ovisi o nama, te se usmjeriti na postizanje onoga što je do nas, a do nas je neodstupanje u činjenju dobrih i plemenitih djela. Slično nalazimo i u Dhammapadi: Tko s dobrim naumom govori ili radi, toga sreća slijedi nerazdruživa kao sjena.

U prevelikoj vezanosti za površno i izvanjsko svi mudraci Istoka i Zapada vidjeli su opasnost po sretan život jer nas to samo udaljava od sreće koja ovisi o nama samima. Zato je ključna promjena težišta i gledišta jer mi sami kovači smo svoje sreće i kao takvi možemo pridonijeti stabilnoj sreći i blagostanju nas samih i onih kojima smo okruženi.

AKTUALNO

Promjena svijeta kroz promjenu potrošnje

Zabrinuti smo zbog problema koji pogađaju naša društva, gradove, države i planet, međutim, svatko od nas svakog dana ima priliku učiniti nešto da se to promijeni. Jedna od stvari koja može imati trajan učinak jest posvećivanje više pažnje našim potrošačkim navikama. Trebamo se suočiti sa stvarnim razlozima zbog kojih kupujemo jer u suprotnom nikada nećemo uistinu osjećati da imamo dovoljno. Svijet ima dovoljno da zadovolji svačiju potrebu, ali nema dovoljno da zadovolji svačiju pohlepu…

Machu Picchu - skriveni grad Inka
TRAGOM PROŠLOSTI

Machu Picchu – Skriveni grad Inka

Machu Picchu, najviše svetište Inka, nalazi se u peruanskim Andama nedaleko od drevne prijestolnice Cusco. Španjolci nisu znali za njegovo postojanje te je otkriven tek u XX. stoljeću. Bio je značajno mjesto astronomskih promatranja i kompleksan kultni centar. Izgrađen je nevjerojatnom preciznošću u obradi kamena i u skladu s načelima sakralne geografije Inka te zadivljuje i danas, iako je ostao sačuvan tek njegov kameni kostur.

Kalup sreće čovjek drži u svojim rukama
AKTUALNO

Francis Bacon – O sreći

U našoj je ljudskoj prirodi da želimo biti sretni, a isto tako poznato je i da je svatko od nas kovač, graditelj ili kormilar svoje sreće – ona ovisi o nama. Francis Bacon put sreće uspoređuje s Mliječnim putem na nebu koji je stjecište ili roj sitnih zvijezda koje se ne vide pojedinačno, ali zajedno daju svjetlost.

KNJIŽEVNOST

Grigor Vitez – Zov djetinjstva

Ove godine obilježava se 50. godišnjica smrti Grigora Viteza, književnika i prevoditelja poznatijeg kao pisca poezije i proze za djecu. Svojim pjesmama i pričama prenio je razigranu sliku djetinjstva, jednostavno, toplo i duhovito. Njegove pjesme šapuću onom vječnom djetetu u nama koje još uvijek zna prepoznati iskren susret sa svijetom bajkovitog i pomalo tajanstvenog.

Maria Montessori i djeca
VOLONTERSTVO

Maria Montessori – Formiranje čovjeka

Maria Montessori čuvena je po svom pedagoškom pristupu kojim je mijenjala dotadašnji pogled na dijete i djetinjstvo. Njezina metoda rada nastala je iz potrebe da pomogne djeci prepuštenoj ulici, a rezultati su bili neočekivani i zapanjujući. Maria Montessori nije ih pripisala sebi, niti svojoj metodi, nego samom potencijalu dječje duše koja vođena odgajateljem izražava svoju prirodu.

HRVATSKA BAŠTINA

Kraljica Jelena Slavna

Krajem XIX. stoljeća u Solinu otkriveni su ostaci trobrodne starohrvatske bazilike u čijem se predvorju nalazio polomljeni sarkofag hrvatske kraljice Jelene iz X. stoljeća. Kraljica Jelena, navodno rodom iz tada najmoćnije zadarske patricijske porodice Madijevaca, bila je žena kralja Mihajla Krešimira II. Zapamćena je kao milosrdna kraljica koju su nazvali “majka sirota i zaštitnica udovica”.

Mjesec


Nismo bogati po onome što posjedujemo,
već po onome bez čega možemo.

Immanuel Kant