Umijeće razgovora, dijaloga, jedna je od najvažnijih čovjekovih sposobnosti koja pruža mogućnost da stvari oko sebe i u sebi vidimo cjelovitije i objektivnije. Razgovorom možemo unijeti novo svjetlo i svježinu u već postojeće stavove i povući neke nove poteze u našim preispitivanjima i promišljanjima. To bismo jako teško mogli bez dinamične, izravne forme dijaloga, a s naše je strane važno kako i u kojem smjeru pokrećemo razgovor. Ako u njega unosimo toplinu, jasnoću i svrhu, bez unaprijed postavljenih granica ili očekivanja, ako poštujemo sugovornika i njegov pristup, razgovor će nas približiti stvarnosti pitanja u čijim žilama uvijek kuca i veliki dio samih odgovora.

Dijalogom možemo otkrivati ideje u pitanjima pitajući i u odgovorima odgovarajući (Platon, Fedon), prije svega kada tome pristupamo s puninom svijesti, a kretanje kroz određenu temu u živom razgovoru u kojem ne možemo predvidjeti sve moguće reakcije i argumente, prava je vještina. Zato je u samu bit antičke filozofije bila utkana dijalektika kao dialektiké téchne, umijeće raspravljanja i razgovora. Tom stvaralačkom formom može se povezati čitavo bogatstvo različitih ljudskih iskustava i biti bliže svijetu ideja koji je naša zajednička riznica nadahnuća. Platonu je dijalektika bila vrhunska znanost, a dijalektičar dijalogom, pomoću riječi i misli, može dotaknuti čistu bit bića. Prema Platonu, taj nas put konačno vodi do spoznaje vrhunske ideje dobra.

Danas se često u razgovoru riječi samo izgovaraju, a teme ostaju na površini i vrte se u krugu istih zaključaka. Isto tako, zavaravamo se da ćemo razgovor produbiti vještim baratanjem terminima i kompliciranim pristupom. Ali, ako ga pokreće jednostavna ljudska potreba da budemo bliže drugome i sebi, ako ga vodi žeđ za istinom i snaga konstruktivnih namjera, ispunit će naš život dobrim sadržajem i smislom. Jer istinski je razgovor poput jata ptica što uzlijeću na strujanjima čovjekovih najboljih težnji, glasnik poruka iz dubina našeg stvarnog, neprolaznog bića.

AKTUALNO

Filozofija kao način života

Filozofija je nekada bila način života. Filozofsko učenje bilo je samo okvir za mali broj maksima po kojima je filozof živio svoj život. Biti filozof značilo je nastojati usavršavati se u umijeću življenja. Kao što umjetnik vježba da bi usavršio svoje umijeće, tako je i filozof usavršavao svoje umijeće življenja. No, i danas postoji potreba “filozofskog stava prema životu” koji podrazumijeva sposobnost da se ostane mirnim i zadovoljnim i u najvećim nedaćama, što predstavlja filozofski ideal.

EX LIBRIS

Je li filozofija luksuz? Što je etika?

Filozofija je danas nerijetko shvaćana kao apstraktno umovanje, bez konkretne primjene i koristi, rezervirano za povlaštenu skupinu intelektualaca. Francuski filozof Pierre Hadot vraća filozofiji izvorni smisao, predstavljajući je kao način života. Prema njemu, filozofija nije djelatnost rezervirana za kontemplativnog čovjeka zatvorenog u svoju radnu sobu, nego je riječ o djelatnosti koja je svakodnevna i praktična, u kojoj nema podjele između onog svakodnevnog i filozofskog. U ovom broju donosimo izbor iz dvaju njegovih eseja: Je li filozofija luksuz? i Što je etika?

Kant i metafizika
FILOZOFIJA

Kant i metafizika

Veliki njemački filozof Immanuel Kant jedan je od posljednjih velikih filozofa Zapada. Središnja tema njegovih istraživanja bila je metafizika koja se bavi onim nadosjetilnim, iako je živio u vremenu filozofskog empirizma za koji svaka razumska spoznaja dolazi isključivo iz osjetilnog iskustva. Dokazavši da ne potječu svi elementi spoznaje iz iskustva, Kant je u metafizici napravio kopernikanski obrat. Smatrao je da se ne može biti ravnodušnim pred metafizičkim pitanjima jer metafizika je “stavljena u nas od same prirode”.

Hrabrost-vatrogasci
PSIHOLOGIJA

O hrabrosti

Gotovo da ne postoji vrlina koja se toliko veličala tijekom prošlosti kao što je to hrabrost, zlatna sredina između plašljivosti i nepromišljene smjelosti. Ovu vrlinu Platon pridaje srčanom dijelu duše koji se nalazi u sredini između umnog i požudnog dijela. Hrabrost nije izlaganje opasnosti bez straha, nego odlučnost da se ne poklekne pred nedaćama i opasnostima, da se ostane čvrstim radi pravedna cilja. Najviša hrabrost je ona kojom se pobjeđuje samoga sebe i svoje strahove.

Podaci-kao-roba
AKTUALNO

Podaci kao roba

Tragovi klikanja koje ostavljamo prilikom pretraživanja interneta iznimno su korisni podaci za internetsku ekonomiju. Budući da nema aspekta života koji se ne iskorištava za prikupljanje podataka, podaci su postali roba XXI. stoljeća. Što više podataka dijelimo o sebi, to marketing bolje prepoznaje kako potaknuti naše želje te tako iskorištava i degradira ljudska bića.

Atlas Earth: The Platinum Edition
ZANIMLJIVOSTI

Najveće knjige na svijetu

Atlas Earth: The Platinum Edition trenutno je najveća knjiga na svijetu, otisnuta u samo trideset i jednom primjerku, a cijena svakog primjerka je 100 000 dolara. Do 2012. godine svjetski je rekord držao Klenckeov atlas koji je bio dar engleskom kralju Charlesu II. povodom njegova ustoličenja 1660. godine. U red najvećih knjiga mogla bi se svrstati u kamen urezana zbirka svetih budističkih spisa koju je 1868. godine dao izraditi burmanski kralj Mindon Min u Mandalayu u današnjem Mjanmaru.

Zarobljeno more
EKOLOGIJA

Zarobljeno more

Začudna je sličnost u sastavu morske vode i krvi. Prije mnogo milijuna godina morska se voda “zatvorila” unutar organizama i pretvorila u “zarobljeno more” ili krv. Usporedimo li ionski sastav morske vode i krvnog seruma, primijetit ćemo da je u morskoj vodi viša koncentracija soli, dok je sadržaj kalcija i natrija jednak. U vrijeme Drugoga svjetskog rata stvoren je pripravak od morske vode kao nadomjestak za izgubljenu krv koji je u povijest ušao kao otopina AM-4 Babskog. Krv svojim kolanjem povezuje organizam u jednu cjelinu, kao što i vode oceana povezuju planet Zemlju u jedinstven organizam.


Mi se ne usuđujemo nešto učiniti
zato što je teško.
Naprotiv, to biva teškim
zato što se ne usuđujemo.

Lucije Anej Seneka